Vlaho Bukovac i portret cara Franje Josipa ponovno u Kneževoj palači

Kneževa palača u svojim prostorima čuva vrijedne gradske umjetnine. Među likovnim djelima pažnju posebno privlači veliki portret cara Franje Josipa, koji je naslikao Vlaho Bukovac, poznati hrvatski slikar. Sa Zadrom ga veže posebna priča, jer je upravo ovdje održana njegova prva samostalna izložba.

Nakon putešestvija u svom bogatom životu, Vlaho Bukovac je nakon školovanja u Parizu prvu veliku samostalnu izložbu održao u Zadru. Od 1884. godine boravio je u Zadru, gdje je primao narudžbe za portrete, jer je već tada bio priznat kao vrhunski portretist. Izradio je 11 portreta koji su kasnije izloženi u Gradskoj loži, kazala je Koraljka Alavanja iz Galerije umjetnina Zadar.

Bukovac je portrete slikao u zgradi Perini na Rivi, a vrijeme je provodio u svratištu Al Vapore, okupljajući oko sebe mladež i intelektualce.

Prvi susret Vlahe Bukovca i cara Franje Josipa dogodio se u Zagrebu, prilikom otvorenja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta i zgrade Mimara. Tom prilikom Bukovac je predstavio svoj zastor “Hrvatski narodni preporod” samom caru. Nakon razgovora dogovorili su termin za izradu portreta. Bukovac je posjetio cara u Beču, gdje je proveo mjesec dana i četiri puta po sat vremena slikao cara uživo. Iako su tada portretisti često koristili fotografije za izradu portreta, Bukovac je uspio nagovoriti cara na poziranje. Car se divio Bukovčevoj brzini portretiranja, pa je uz nekoliko skica njegova lica i ornamenata na odori dovršio portret u svom atelijeru u Zagrebu, objasnila je Alavanja.

Zadar je u to vrijeme bio glavni grad pokrajine Dalmacije, pa je slika bila namijenjena službenim carskim prostorijama, odnosno Namjesništvu. Car je posjetio grad 1875. godine i tom prilikom boravio u zgradi Namjesništva. Slika je naručena za Dalmatinski sabor, a posao je na koncu pripao Vlahu Bukovcu, dodala je Alavanja.

Portret cara Franje Josipa uspio je preživjeti teška razaranja Zadra tijekom Drugog svjetskog rata. Tijekom rata netko je pospremio sliku kako ne bi stradala. Pronađena je u Državnom arhivu, zatvorena u bačvu punu ugljena. Tadašnji voditelj galerije umjetnina, dr. Antun Traverka, prepoznao je sliku cara Franje Josipa. Zaključio je da je bila skrivena iz političkih razloga. Nakon opsežne restauracije slika je ponovno ugledala svjetlo dana 1994. godine.

Portret cara Franje Josipa danas krasi jednu od izložbenih dvorana Kneževe palače u svoj svojoj raskoši. Posjetitelji se često zadrže upravo pred ovom monumentalnom umjetninom. Turiste, pogotovo austrijske državljane, fasciniraju detalji na odori i mnoštvo ornamenata koji podsjećaju na naslijeđe Svetog Rimskog Carstva. Portret im je vrlo poznat i izaziva veliko zanimanje, zaključila je Alavanja.

Ovaj monumentalni portret svjedoči o važnom dijelu povijesti Habsburške Monarhije, ali i grada Zadra, te predstavlja veliku čast za umjetnika koji je dobio priliku slikati jednu od europskih okrunjenih glava.