Građani poručuju: Hoće li višednevni bojkot trgovina biti sljedeći korak?

Nakon jednodnevnog bojkota trgovina i trgovačkih lanaca, koji je proteklog petka rezultirao znatnim padom potrošnje, Hrvatska bi uskoro mogla svjedočiti višednevnim akcijama građanskog pritiska. Organizatori inicijative, okupljeni oko potrošačke platforme “Halo, inspektore”, naglašavaju kako rezultati bojkota ukazuju na nezadovoljstvo građana rastućim cijenama, ali i na potencijal za daljnje organizirane akcije.

Prema podacima Porezne uprave, bojkot je značajno utjecao na promet trgovina. Broj izdanih računa u trgovinama smanjen je za 44 posto, dok je iznos fiskaliziranih računa pao za čak 53 posto u usporedbi s prethodnim petkom. Građani su u trgovinama potrošili 28,6 milijuna eura, što je znatno manje od više od 60 milijuna eura iz prethodnog tjedna. Pad prometa zabilježen je ne samo u trgovini već i u ostalim djelatnostima, što dodatno potvrđuje doseg ovog građanskog pritiska.

Josip Kelemen, savjetnik platforme “Halo, inspektore”, ističe kako je bojkot bio iznad svih očekivanja te predstavlja snažan signal vlastima.

“Prvi puta se čuo glas potrošača. Situacija s cijenama u Hrvatskoj je nenormalna i potrošači zahtijevaju da svi sudionici u lancu formiranja cijena preuzmu odgovornost i riješe ovaj problem. Dok u zemljama poput Slovenije i Italije poskupljenja nisu tako drastična, u Hrvatskoj sustav nadzora očito ne funkcionira,” naglasio je Kelemen za Novi list.

Razmatranje novih akcija

Platforma sada razmatra nekoliko novih mogućnosti za nastavak akcije. Među prijedlozima su višednevni bojkot trgovačkih lanaca u domaćem i stranom vlasništvu, trajni bojkot pojedinih proizvoda ili pritisak na Vladu za smanjenje PDV-a na ključne proizvode. Također se otvara pitanje potencijalne kartelizacije između trgovaca i dobavljača, što bi moglo dodatno narušiti tržišnu ravnotežu.

Kelemen je istaknuo da Vlada mora hitno djelovati.

“Potrošači su poslali signal, a na Vladi je da reagira. Građani su ti koji plaćaju Vladu i očekuju konkretne mjere. Vrijeme je da se ozbiljno pristupi rješavanju problema, umjesto prebacivanja odgovornosti,” dodao je Kelemen.

Jedno od ključnih pitanja jest zašto je u Hrvatskoj, unatoč smanjenju PDV-a na kruh i osnovne prehrambene proizvode, cijena kruha narasla za više od 38 posto. “Cijena brašna je pala, troškovi energije su kontrolirani, a cijene kruha i dalje rastu. To pokazuje da problem nije u potrošačima, već u nereguliranom tržištu,” zaključio je Kelemen.

Hoće li bojkot postati dugoročan?

Građani su u petak pokazali spremnost na solidarnost i zajedničku akciju, što se jasno očituje u podacima o padu prometa. Na društvenim mrežama dijelile su se slike praznih trgovina, a komentari građana pokazuju rastuće nezadovoljstvo i odlučnost da se nastavi borba za pravednije cijene. Pritom mnogi ističu kako je ovo tek početak te kako će daljnji razvoj događaja ovisiti o reakcijama Vlade i trgovaca.

Organizatori naglašavaju kako je cilj akcije potaknuti sustavske promjene koje će osigurati pravednije cijene za krajnje potrošače. Hoće li bojkot postati dugoročna strategija ili će se pronaći rješenja kroz dijalog i mjere Vlade, pokazat će naredni tjedni. Za sada, potrošači jasno poručuju da više nisu spremni tolerirati divljanje cijena.

FOTO: Pixabay