Središnja Hrvatska uskoro će dobiti novi hodočasnički put, evo koji!

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Sve Camino rute u svijetu potječu od El Camino de Santiago – Puta svetog Jakova u Španjolskoj, jedinstvenog pješačkog iskustva koje je kroz stoljeća obogatilo živote milijuna ljudi. U srednjem vijeku hodočasnici su pješačili od svojih domova do Santiago de Compostele i natrag, što je smatra se izvornom rutom, dok su tijekom vremena u različitim zemljama nastale brojne varijante. S Marijom Galić iz grupe Camino Bjelovar, koja je osnovana ranije ove godine, popričali smo o Caminu, a ona nam je otkrila da rade i na uspostavi slične rute u našoj županiji.

Da bi to bilo ostvarivo, potrebno je pronaći i mjesta povezana sa svetim Jakovom. Nakon opsežnog istraživanja, upravo su to uspjeli identificirati u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, o čemu smo već pisali. Sada nam je naša sugovornica predstavila konkretne lokacije.

– Prva lokacija je kapela u Jakopovcu, smještena na bilogorskom području. Kapela svetog Jakova izgrađena je 1837. godine, no trenutno je u jako lošem stanju i zahtijeva obnovu. Inventar iz te crkve nalazi se u Konzervatorskom odjelu i čeka svoj povratak u obnovljeni prostor – kaže Galić.

Tri moslavačka bisera sadrže tragove svetog Jakova

Nakon toga slijede tri značajna moslavačka mjesta. Jedno od njih je kapela u Gornjoj Plošćici, koja se prvi put spominje još u 14. stoljeću, no tijekom vremena je propadala.

– Crkva je pretrpjela oštećenja, vrijeme je učinilo svoje, a nije na vrijeme sanirana. Materijal koji je bio namijenjen za obnovu kapele iskorišten je za izgradnju crkve u Hercegovcu, a u Gornjoj Plošćici ostao je samo drveni toranj. Međutim, mještani su, u suradnji s Općinom Velika Trnovitica, što je vrijedno pohvale, 1993. godine podigli novu crkvu na mjestu svetišta koje je sada crkva svetog Jakova – pojašnjava Galić.

Nadalje, tu je kapela svetog Franje Asiškog u Bojani, koja, iako datira iz 18. stoljeća, također sadrži važnan dokaz prisutnosti svetog Jakova.

– Jedan od pokrajnih oltara posvećen je svetom Jakovu – pojašnjava.

Na kraju, nezaobilazna je crkva svete Marije Magdalene u Čazmi, podignuta u 13. stoljeću, nekoliko puta uništavana, a danas je zaštićeno kulturno dobro.

– Ova crkva je posebna ne samo zbog svoje starosti i crkvenog inventara, već i zbog toga što je broj njezinih oltara tijekom vremena rastao. U početku ih je bilo tri, a kroz nadogradnje i restauracije došlo se do devet oltara koliko ih ima danas. Kaj jednog od pokrajnih oltara, onog svetog Roka, nalazi se kip svetog Jakova – otkriva Galić.

Prije otvorenja rute očekuje ih puno posla

Posebno je važno da je crkva u Čazmi uključena u projekt Transromanica, što daje dodatnu vrijednost cijelom pothvatu. No, bez obzira na sve ove pozitivne informacije, kako ističe Galić, stvaranje i održavanje Camino rute bit će dugotrajan proces.

– Pred nama je velik posao kako bismo napravili sve što je potrebno da naša Camino ruta zaživi. No, važno je ne samo da ju pokrenemo, već i da je održavamo živom. Naš put neće biti brz, a kada dođemo do kraja, odnosno kada ruta bude spremna za otvaranje, zapravo tek tada počinje prava avantura. Tada započinje i naš osobni Camino, a sve do tada je samo priprema za to – zaključuje Galić, koja poziva sve zainteresirane iz županije da se uključe u stvaranje i održavanje rute ili da informacije proslijede onima koje to zanima.

Crkva svetog Jakova, Gornja Plošćica
Crkva svete Marije Magdalene, Čazma
Kapela svetog Franje Asiškog, Bojana
Kapela svetog Jakova, Jakopovac

Ovaj tekst je sufinanciran od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!
Pravila o privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kad se vratite na naše web mjesto i pomažu našem timu da shvati koji su dijelovi web mjesta vama najzanimljiviji i korisniji.

Pravila o privatnosti