Stigao hladan tuš iz Bruxellesa: Stiže li novi val poskupljenja hrane?

Hladan tuš stigao je iz Bruxellesa nakon prijedloga novog programskog razdoblja. Dan kada je Europska komisija predstavila novi višegodišnji proračunski plan europski su poljoprivrednici prozvali “crnom srijedom” jer on nakon gotovo šest desetljeća prekida do sada znanu Zajedničku poljoprivrednu politiku. Ona u novom razdoblju od 2028. do 2034. više nije samostalan fond već je utopljena u 13 drugih fondova. Za potpore je osigurano 300 milijardi eura što je tek 15 posto ukupnog proračuna. Nikada manje. Prije 60 godina za poljoprivredu je odlazilo 60 posto proračunskog novca da bi se on smanjio na 32,2 posto u aktualnom razdoblju. Europske škare zaobišle nisu ni Hrvatsku kojoj je umjesto dosadašnjih 4,99 milijardi namijenjeno 3,7. Upravo će hrvatski poljoprivrednici koji su propustili bolja proračunska vremena biti najveći gubitnici.

-Svi poljoprivrednici su dobivali izdašne potpore i zasigurno su digli nivo svoje proizvodnje i postali konkurentni. Kasnije je u taj krug ušla Hrvatska, ali iznos novca pada i zato će najveći gubitnik biti Hrvatska koja nije mogla povući značajnije iznose – smatra Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Uz to je percepcija da je u hrvatsku poljoprivredu do sada uloženo puno europskog novca kroz Program ruralnog razvoja kriva, ističe potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice Stjepan Zorić.

-Financirali smo lokalnu infrastrukturu, dječje vrtiće, vatrogasne domove, šumske ceste što je suludo jer smo se trebali fokusirati na investicije u poljoprivredi koje će doprinijeti konkurentnosti našeg proizvoda – ljuti se Zorić i ističe kako su se vrtići i ceste trebali financirati iz drugih izvora.

Posljedice proračunskog agrarnog reza

Pritvaranje europske potporne pipe će u kombinaciji sa sve većim ulaznim troškovima i preniskim otkupnim cijenama dovesti do pada proizvodnje i smanjenja konkurentnosti. Teško je očekivati da će netko ići na povećanje, posebno u mljekarstvu.

-Prije nekih 15, 20 godina imali smo proizvođače koji su imali 20 krava i dizali proizvodnju na 50 ili oni s 50 na 100. Bio je stvarno velik broj farmi koje su povećavale proizvodnju, a danas je to s ovim cijenama građevinskog materijala i usluga u ovim uvjetima financiranja doslovno nemoguće – upozorava predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Igor Rešetar.

 

Ni u Europi nema ozbiljne poljoprivredne investicije bez nekog oblika potpore jer poljoprivreda je skupa, posebno kada se uzmu u obzir zahtjevi digitalizacije i zelene tranzicije.

-Samo jedan traktor koji mora zadovoljiti eko norme 4 ili 5 je u odnosu na traktor koji je zadovoljavao eko normu 1 ili 2 za 60 posto skuplji – ističe Brlošić.

Novca će ubuduće biti još manje, stoga će poljoprivredna proizvodnja usvoji li se prijedlog Komisije naći pred izborom.

-Poljoprivreda će ili stati i neće napredovati tehnološki ili će doći do značajnog povećanja cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda što će rezultirati značajnim skokom gotovih prehrambenih proizvoda. U takvim uvjetima zaista se postavlja pitanje hoće li naši ljudi doći u poziciju da će biti gladni – upozorava Brlošić.

 

Puno veću ulogu ubuduće će imati nacionalne politike, a poljoprivrednici će biti ovisniji o domaćem proračunu. No, Hrvatska se ni do sada tu nije iskazala.

-Od svih zemalja Europske unije koje su ušle zadnje mi smo uložili najmanje vlastitih sredstava. Na recimo dobivenih milijardu eura iz zajedničkog poljoprivrednog fonda mi smo uložili dvadeset posto svog novca i dali milijardu i 200 milijuna dok je jedna Poljska dala dvije milijarde – ističe Zorić.

Do sada je obveza države bila sudjelovati s 20 posto, a od 2028. će taj iznos biti 30 posto.

-Mi već tri godine tražimo da se nacionalna sredstva povećaju jer Njemačka i Austrija primjerice izdvajaju 50 do 100 posto svog novca u odnosu na europski iznos potpora – kaže Brlošić.

Prema prijedlogu države članice će ukupno kroz partnerske programe na raspolaganju imati 435 milijardi eura kojima će moći financirati LEADER programe, inovacije, razmjenu znanja, ali će sukladno uputama moći i nadopuniti minimalne alokacije ZPP-a. No, važno će biti brzo odlučiti u kom smjeru želimo ići jer će odluke koje se donesu sada imati dalekosežne posljedice na poljoprivredu, upozoravaju naši sugovornici.