Dugotrajna bolovanja u porastu: Nekoliko je najčešćih uzroka

U prvoj polovici ove godine, prosječno 39 536 osoba dnevno bilo je na drugotrajnom bolovanju duljem od 42 dana koje se financira iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. To je 10,7 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, priopćeno je iz HZZO-a.

Prosječni mjesečni trošak naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad iznosi 20 milijuna eura, dok je u 2024. ukupno izdvojeno više od 220 milijuna eura. Najdulje zabilježeno bolovanje u posljednjih deset godina trajalo je 5 431 dan, a riječ je bila o pacijentu s psihijatrijskom dijagnozom.

Najčešći uzroci dugotrajnih bolovanja uključuju mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja, onkološke bolesti, bolesti mišićno – koštanog sustava i vezivnog tkiva.

U HZZO-u napominju da, ako zdravstveno stanje osiguranika ne omogućuje povratak na posao nakon liječenja i rehabilitacije, obiteljski liječnik mora obraditi pacijenta za ocjenu radne sposobnosti.

To je posebno važno kada privremena nesposobnost traje 12 mjeseci zbog iste dijagnoze. Dokumentacija se zatim šalje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a potom Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji je dužan donijeti mišljenje o radnoj sposobnosti u roku od 60 dana.

Podsjetimo da su od 1. kolovoza stupile na snagu stupile izmjene zakona kojima je povećan najniži i najveći mjesečni iznos HZZO-ove naknade, s 110 na 353 eura najniža naknada te s 565 na 995 eura najveća naknada.

Na primjedbe građana da nisu osjetili najavljeno povećanje, ministrica zdravstva pojasnila je da se metodologija izračuna nije mijenjala. 

– Iznos naknade određuje se prema prosjeku plaće u šest mjeseci koji prethode otvaranju bolovanja, zbog čega oni koji su bolovanje započeli prije rasta plaća primaju manji iznos. Svi koji su bolovanje otvorili nakon stupanja novih odredbi na snagu, i čije su plaće već uvećane, imaju višu naknadu, rekla je Irena Hrstić.

Izvor: HINA