Jeste li čuli za dugoživce? Pekli su ih, kuhali i izlagali zračenju…ali sve su preživjeli

Ako mislite da su male životinje slabe i krhke, vrijeme je da upoznate dugoživce, sićušna mikroskopska stvorenja koja izgledom podsjećaju na nespretne medvjediće u minijaturi, zbog čega su i dobili ime ‘vodeni medvjedići’. Iako su maleni, njihova sposobnost preživljavanja i prilagodbe gotovo je nevjerojatna.

‘Vodeni medvjedići’ nalaze se gotovo svugdje, u morima, rijekama, jezerima, a neke vrste žive i u vlažnim slojevima mahovine, lišaja, pa čak i u krovnim žljebovima. Kad uvjeti postanu nepovoljni, bez dovoljno vlage ili hrane, dugoživci se uvlače u stanje nalik hibernaciji, tzv. anabiozu i tako mogu preživjeti i više godina, sve dok okoliš ponovno ne postane pogodan.

Kako izgledaju?

Dugoživci su sitni, dosežu svega oko pola milimetra duljine, a široki su tek petinu milimetra, što ih čini gotovo nevidljivima golim okom. Ipak, jedan snop mahovine može skrivati tisuće i tisuće ovih stvorenja. Imaju cilindrično tijelo podijeljeno u pet dijelova, glavu i četiri segmenta trupa, od kojih svaki nosi po jedan par kratkih nožica s malim pandžicama. Noge im pomažu pri puzanju, hvatanju hrane i čvrstom držanju za podloge.

Što jedu?

‘Vodeni medvjedići’ nisu izbirljivi. Većina vrsta jede biljne stanice, alge, mahovinu i lišajeve. Neke vrste su mesožderi i hrane se malim životinjicama poput oblića ili kolnjaka, na način da ubodu plijen i isisaju ga. Neke čak parazitiraju na višim životinjama.

Ono što ‘vodene medvjediće’ čini superjunacima prirode jest njihova otpornost. Mogu preživjeti ekstremne temperature i to od blizu apsolutne nule do +150°C. Bez problema će izdržati bez hrane, vode i kisika, a ni visokoenergetsko zračenje, tisuću puta jače od smrtonosnog za ljude neće im predstavljati problem. Njihova najpoznatija obrana je sposobnost ulaska u stanje nalik smrti, u kojem uvuku sve udove i gotovo potpuno odstrane vodu iz tijela. U tom stanju mogu preživjeti ekstremne uvjete desetljećima, pa čak i vakuum svemira, a u laboratorijskim eksperimentima su čak izlagani kuhanju ili izuzetno visokim temperaturama na kratko vrijeme i dio populacije je uspješno preživio.

Znanost i svemir

Nedavna istraživanja otkrila su molekularne mehanizme koji im omogućuju izdržljivost. Ovo bi jednog dana moglo pomoći u zaštiti astronauta i omogućiti dulje svemirske misije ljudi. Iako možda nisu najveće životinje na Zemlji, dugoživci svakako spadaju među najotpornije. Njihova prilagodljivost, sposobnost preživljavanja ekstremnih uvjeta i nevjerojatna izdržljivost čine ih fascinantnim primjerom kako priroda može stvoriti život u svim mogućim uvjetima.

 

Foto: Wikipedia https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Hypsibiusdujardini.jpg