Sve manje učenika želi učiti njemački jezik, profesori pojasnili zašto to nije dobro

U prostorijama Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar održan je treći ovogodišnji Međužupanijski stručni skup nastavnika njemačkog jezika za Bjelovarsko – bilogorsku i Koprivničko – križevačku županiju. Na skupu se okupilo 17 profesora koji su kroz predavanja i radionice razmijenili iskustva o suvremenim metodama poučavanja te načinima kako nastavu njemačkog jezika učiniti zanimljivijom i bližom učenicima.

Skup je vodila Mirela Alebić, voditeljica međužupanijskog stručnog vijeća za obje županije, a poseban naglasak stavljen je na digitalizaciju nastave i primjenu inovativnih metoda u učenju stranih jezika.

Jedna od radionica, pod nazivom ‘Escape Room im Sprachunterricht’, koju je vodila Martina Vidaković iz Turističko – ugostiteljske i prehrambene škole Bjelovar, pokazala je kako se elementi igre i timskog rješavanja zadataka mogu uspješno primijeniti u nastavi njemačkog jezika. Sudionici su imali priliku upoznati i mogućnosti koje nude Erasmus+ projekti i akreditacije zahvaljujući predavanju profesorica Željke Brezni i Helge Kraljik iz Srednje škole Ban Josip Jelačić u Zaprešiću.

Primjere uspješnog povezivanja nastave s terenskim radom predstavile su profesorice Dragana Jurić i Nina Foškić iz Gimnazije Daruvar, koje su pokazale kako se njemački jezik može učiti i izvan učionice, kroz istraživačke projekte i praktične aktivnosti.

Osim razmjene iskustava, na stručnom je skupu otvorena i rasprava o izazovima s kojima se nastava njemačkog jezika posljednjih godina suočava. Nastavnici upozoravaju kako interes učenika za učenje njemačkog jezika opada, dok je uvođenje modularne nastave u strukovne škole dodatno smanjilo broj nastavnih sati stranih jezika.

Istaknuli su kako je poznavanje njemačkog jezika i dalje iznimno važno zbog snažne gospodarske povezanosti Hrvatske sa zemljama njemačkog govornog područja, ali i zbog brojnih mogućnosti za obrazovanje, zapošljavanje i međunarodnu suradnju. Naglašavaju da učenje stranih jezika ne razvija samo komunikacijske vještine, već i kritičko razmišljanje, kulturnu osviještenost, samopouzdanje te sposobnost snalaženja u međunarodnom okruženju.

Sudionici smatraju da je upravo zato potrebno nastavu učiniti što suvremenijom i privlačnijom učenicima, koristeći digitalne alate, projektno učenje i međunarodne programe poput Erasmusa. Istodobno upozoravaju kako smanjivanje satnice stranih jezika dugoročno može negativno utjecati na razvoj jezičnih kompetencija učenika te njihove mogućnosti na tržištu rada.

Zaključak stručnog skupa bio je da je kontinuirano stručno usavršavanje nastavnika jedan od ključnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu i očuvanje interesa mladih za učenje njemačkog jezika. Nastavnici iz obje županije poručili su kako će i dalje raditi na razvoju novih metoda poučavanja kako bi učenicima pokazali da njemački jezik nije samo školski predmet, nego vrijedna vještina za budućnost.