Ljeto 2026. ušlo u povijest: Pao rekord toplinskog vala koji je držao Knin više od 20 godina, ovaj grad je novi šampion vrućina!

Prema najnovijoj preliminarnoj analizi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), ljeto 2026. godine ostat će upisano u povijest. Toplinski valovi ove su godine trajali dulje nego ikada prije od početka mjerenja 1950. godine, a čak šest od osam analiziranih gradova srušilo je svoje dosadašnje rekorde.

Rijeka je novi apsolutni šampion vrućina
Dosadašnji nacionalni rekord držao je Knin u kojem je u kolovozu 2003. godine toplinski val trajao 17 dana zaredom. Ovo ljeto taj je rekord službeno pao i to na sjevernom Jadranu.

U Rijeci su kriteriji za toplinski val bili ispunjeni čak 20 dana zaredom, u razdoblju od 28. srpnja do 16. kolovoza. Time je Rijeka postala novi hrvatski rekorder po duljini neprekidnih ekstremnih vrućina. Odmah iza nje našao se Split s 19 dana te Knin s 18 uzastopnih dana toplinskog vala.

Rekordi padali od obale do gorske Hrvatske
Analiza DHMZ-a obuhvatila je osam glavnih meteoroloških postaja, a novi rekordi u trajanju toplinskog vala zabilježeni su na njih šest:

• Rijeka: 20 dana (prijašnji rekord 16 dana)
• Split (Marjan): 19 dana (premašio stari rekord za čak 5 dana)
• Knin: 18 dana (premašen rekord iz 2003.)
• Dubrovnik: 17 dana (izjednačen opći rekord iz 2003.)
• Gospić: 15 dana (prijašnji rekord iznosio je 10 dana)
• Zagreb (Maksimir): 10 dana (premašen stari rekord od 9 dana)

Jedino Osijek (9 dana) i Karlovac (7 dana) nisu srušili svoje povijesne maksimume, no ostali su svega jedan dan ispod njih.

Tjedan u kojem je cijela Hrvatska “gorjela”
Iako su ljeto obilježila tri velika vala vrućine, najžešći i prostorno najrašireniji bio je onaj na prijelazu iz srpnja u kolovoz.

U razdoblju od 31. srpnja do 6. kolovoza  (punih sedam dana zaredom) kriteriji toplinskog vala bili su istovremeno ispunjeni na svih osam analiziranih postaja u Hrvatskoj.

Opasnost za zdravlje: Zašto su noći postale ključne?
Osim po ukupnom trajanju, ljeto 2026. oborilo je rekorde i po broju dana s vrlo velikom opasnošću za zdravlje, tzv. crveni alarm. Rijeka je imala čak 10 uzastopnih “crvenih” dana, Split 9, Dubrovnik 7, a Zagreb 6 dana zaredom čime je u glavnom gradu srušen zdravstveni rekord star još od 1950. godine.

DHMZ upozorava da se opasnost po zdravlje ne mjeri samo po najvišoj dnevnoj temperaturi, već i po najnižoj noćnoj. Kada se zrak tijekom noći ne uspije dovoljno ohladiti, tijelo ne dobiva priliku za oporavak od dnevnog toplinskog opterećenja što izravno ugrožava zdravlje građana.