Pronašli smo staru razglednicu iz zlatnih vremena, evo koliko se grad promijenio u zadnjih 120 godina

U digitalnoj arhivi NSK pronašli smo razglednicu Bjelovara iz 1902. godine. Kad pogledate Zagrebačku ulicu iz tog doba i današnji kadar snimljen s gotovo istog mjesta, jedno se zdanje odmah nameće kao poveznica dvaju stoljeća. Ista uglovnica s prepoznatljivim tornjem i danas stoji na svome mjestu, samo je oko nje izrastao kružni tok, a stara kaldrma i prolaznici u šeširima ustupili su mjesto asfaltu i automobilima.

Riječ je o zgradi koju su Bjelovarčani zadnjih godina zvali Vodotehna, na Trgu hrvatskih branitelja. Prema dostupnoj dokumentaciji, građena je na prijelazu 19. i 20. stoljeća, a projekt datira još u 1896. godinu, pa je na razglednici iz srpnja 1902. već stajala u punom sjaju, jedva koju godinu nakon dovršetka.

To vrijeme bilo je zlatno doba grada. Nakon što je 1894. u Bjelovar stigla željeznica, grad je doživio snažan gospodarski uzlet koji je trajao sve do Prvog svjetskog rata. Koliko je trgovina tada cvjetala govori i podatak da je 1906. u Bjelovaru bilo registrirano 118 trgovačkih i 313 obrtnih poduzeća, po čemu se grad smjestio odmah iza Zagreba, Karlovca i Varaždina. Upravo u takvom gradu, punom dućana i obrta, nikla je i ova zgrada.

Danas Vodotehna ponovno blista. Nakon što je ozbiljno oštećena potresima, prošla je temeljitu obnovu za koju je osigurano više od 13 milijuna eura bespovratnih sredstava i pretvorena je u digitalno-inovacijski centar u kojem će raditi tehnološke tvrtke i start-upovi. Povijesno pročelje, bogato ukrasnim detaljima, pomno je restaurirano, a iza starih zidova krije se najsuvremenija oprema.

No, dovoljno je pogledati malo udesno da priča o Zagrebačkoj ulici dobije i svoju drugu stranu. Zgrada preko puta, jednako stara i jednako dio ove vizure, i dalje čeka svoj red. Oronulo pročelje s kojeg se ljušti žbuka podsjeća kako je izgledala i sama Vodotehna prije obnove. Planovi za njezino uređenje postoje, pa bi jednog dana i taj kut trga mogao zasjati u svome starom sjaju. Do tada, dvije susjedne zgrade s iste razglednice pričaju dvije različite priče o tome kako se čuva, ili tek čeka da se sačuva, ono najljepše iz bjelovarske prošlosti.

Foto: arhiva NSK