Jednostavnije do solara na krovu zgrade? Evo što čeka vlasnike stanova

Vlasnici stanova koji su htjeli struju s vlastitog krova godinama su nailazili na isti zid, čekanje priključka koje se otezalo mjesecima. Novim nacrtom to bi se čekanje ukinulo, a stanarima zgrada napokon se pruža mogućnost podjele struje sa susjedima.

Nacrt prijedloga Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji u utorak je pušten u javno savjetovanje, a donosi promjene koje bi mogle riješiti probleme na koje su građani nailazili u praksi.

Susjedi dijele struju s jednog krova

Najviše se mijenja za one koji nemaju vlastiti krov. Iz Zelene energetske zadruge, koja godinama pomaže građanima u postavljanju solarnih elektrana, isticali su da postojeći okvir isključuje brojne građane koji žive u zgradama i nemaju uvjete za samostalnu elektranu. Nacrt zakona zato razrađuje model u kojem stanari iste zgrade mogu zajednički proizvoditi, skladištiti i međusobno dijeliti struju proizvedenu na zajedničkom krovu. Za takvo dijeljenje predviđeno je opremanje svih obračunskih mjesta naprednim brojilima kako bi se energija mogla precizno raspodijeliti.

Primjerice, na zgradi s deset stanova i zajedničkim krovom na koji stane solarna elektrana stanari koji nemaju vlastitu kuću dosad su teško dolazili do takvog rješenja. Prema nacrtu bi se mogli dogovoriti da zajedno postave panele, a proizvedenu struju podijele prema dogovorenim udjelima, uz napredno brojilo koje svakome mjeri koliko je dobio.

Uz to se uređuje i status zajednica obnovljive energije. Stručnjaci su upozoravali da taj pravni okvir dosad nije bio jasno definiran, zbog čega su se takvi projekti teško pokretali. Status zajednice stječe se, prema nacrtu, upisom u registar koji vodi Hrvatska energetska regulatorna agencija. Za manje zajednice, one sa snagom postrojenja do 50 kilovata ili one koje samo dijele energiju unutar stambenih zgrada, predviđen je pojednostavljen i skraćen postupak. Rješenje o upisu agencija izdaje u roku od 30 dana od urednog zahtjeva.

Za vlasnike stanova to je pomak koji su čekali, model kroz koji i oni bez vlastite kuće mogu doći do jeftinije struje iz obnovljivih izvora. Prvi pokušaji takvog udruživanja u Hrvatskoj već postoje, poput projekta Križevačkih sunčanih krovova, kroz koji su građani ulagali u elektrane na javnim zgradama.

Priključak bez papirologije za male sustave

Skraćuje se i put do priključka za manja postrojenja. Iz Zelene energetske zadruge upozoravali su da postupak od ideje do korištenja elektrane u pravilu traje oko tri mjeseca, no da se zbog sporog dobivanja dozvola za trajni pogon nerijetko oteže. Poznati su, kako navode, i slučajevi u kojima su ljudi na puštanje elektrane u trajni pogon čekali i godinu dana nakon ugradnje.

Za postrojenja do 50 kilovata, u koja spada većina kućnih i mnogih solarnih sustava na zgradama, umjesto cijele procedure dozvola predviđen je postupak jednostavne obavijesti. Vlasnik javi operatoru distribucijskog sustava da priključuje elektranu. Operator u roku od mjesec dana može odbiti priključenje ili predložiti drugo rješenje, i to isključivo zbog opravdanih sigurnosnih ili tehničkih razloga. Ako se u tom roku ne oglasi, elektrana se smije priključiti.

Za ugradnju opreme za korištenje solarne energije do 100 kilovata na postojeće ili buduće građevine nacrtom je predviđeno da postupak izdavanja dozvole ne smije trajati dulje od mjesec dana. Ako se nadležno tijelo u tom roku ne oglasi, smatra se da je dozvola izdana, uz uvjet da snaga sustava ne premašuje postojeći priključak na mrežu. Time bi se izbjegao slučaj u kojem panel stoji na krovu, a struju ne daje jer se čeka papir.

Valja naglasiti da je riječ o nacrtu koji je tek u javnom savjetovanju, pa konačni tekst zakona i rokovi ovise o daljnjem postupku u Saboru. Smjer je ipak jasan, skratiti čekanje i uključiti one koji su dosad ostajali po strani.