Udruga slijepih traži parkirno mjesto za pratnju, po važećoj odluci to nije moguće

Udruga slijepih Bjelovar traži da se za pratitelje koji dovoze slijepe osobe osigura parkirno mjesto u blizini njihovih prostorija, no to prema važećoj gradskoj odluci trenutno nije moguće, čulo se na Aktualnom satu Gradskog vijeća u ponedjeljak, a temu je otvorio vijećnik SDP-a Dragan Boltižar.

Boltižar je podsjetio da je udruga još prije dvije godine tražila da joj se, po uzoru na druge gradove, osigura jedno parkirno mjesto u blizini, ali je zahtjev tada odbijen uz obrazloženje da se ispred udruge već nalaze mjesta za osobe s invaliditetom. Usto, predložio je da se udruzi dodijeli i veći prostor, kako su i sami tražili.

Odgovarajući na pitanje, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora Kristina Kocur pojasnila je da grad ne može označiti mjesto rezervirano za jednu pravnu osobu jer to gradska odluka ne dopušta.

Istaknula je da je grad u međuvremenu, tijekom rekonstrukcije Gundulićeve ulice, broj mjesta s oznakom za osobe s invaliditetom povećao s tri na četiri te udruzi asfaltiranjem dijela nogostupa olakšao pristup prostorijama, čime su, kako je rekla, i udruga i Udruga tjelesnih invalida grada Bjelovara bili zadovoljni.

Sada, dodala je, udruga traži da se njihovim pratnjama omogući parkiranje u nultoj zoni s posebnim oznakama, što po važećoj odluci nije moguće.

“Postoje europske iskaznice, ali ne postoji nikakva oznaka za pratnje takvih osoba. Tako da mi trenutačno, po našoj važećoj odluci, ne možemo udovoljiti. Nije da ne želimo, nego ne možemo udovoljiti”, rekla je Kocur.

Požalila je što se udruga nije javila u postupku javnog savjetovanja prije donošenja nove odluke o parkiralištima u lipnju, jer bi se tada možda pronašlo rješenje. Dodala je da je u nultoj zoni od ukupno 64 mjesta njih osam predviđeno za osobe s invaliditetom te da vijećnici, ako to žele, mogu pokrenuti inicijativu za izmjenu odluke.

Boltižar je u replici ustvrdio da označena mjesta ipak postoje, navevši primjer triju mjesta rezerviranih za HRT. Poručio je da bi, ako takva mjesta može imati HRT, i slijepim osobama trebalo omogućiti barem jedno.

“Svatko stane na to mjesto za invalide, a on mora hodati tri ulice dalje, čovjek koji ne vidi”, rekao je Boltižar, ocijenivši da je sljepoća jedan od najtežih oblika invaliditeta te da bi udruzi trebalo označiti barem jedno mjesto ispred njihova ureda.

Na drugi dio pitanja, o dodjeli većeg prostora, odgovorio je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Davor Sušak. Rekao je da se grad slaže s prijedlogom, ali da trenutačno ne raspolaže odgovarajućim prostorom, pa je udrugu uputio da se iduće godine javi na javni poziv za dodjelu prostora udrugama, kada će se prostori ponovno raspoređivati. Do tada im je predložio da veće sastanke održavaju u vijećnici ili u centru udruga u Masarykovoj 8.

U raspravu se uključio i gradonačelnik Dario Hrebak, koji je otvorio temu upravljanja prostorima za udruge. Poručio je da grad nema dovoljno prostora za svih 250 udruga koliko ih djeluje u Bjelovaru te da će se morati krenuti u racionalizaciju.

“Postoje udruge koje naprave jedan ili dva sastanka godišnje, imaju prostor i to je njihov prostor i nitko ne smije u njega ući”, rekao je Hrebak, dodavši da mnoge udruge imaju vlastiti prostor koji rijetko koriste, dok aktivnije udruge, poput Udruge slijepih, teško dolaze do njega.

Kao moguće rješenje naveo je da bi se odlukom Gradskog vijeća sve udruge mogle obvezati na korištenje zajedničkih prostorija, uz podjelu termina i vlastite ormare za svaku udrugu. Naglasio je da protiv same Udruge slijepih nema ništa, da zna da je aktivna i da radi, ali da sustav dodjele prostora treba presložiti kako bi bio jednak za sve.