Zaboravnost ili demencija? Neurologinja otkrila granicu koju ne treba zanemariti

Zaboravljivost sama po sebi nije znak demencije. Svi ljudi povremeno zaboravljaju, no problem nastaje kada zaboravljivost počne značajno utjecati na svakodnevni život i funkcioniranje osobe.

Kada bi zaboravljivost trebala biti razlog za zabrinutost? Na to pitanje odgovara dr. Jasna Badžak dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neuroimunologije koja ističe da postoje jasni znakovi koji mogu upućivati na ozbiljnije kognitivne poteškoće.

„Zaboravljivost postaje značajna kada utječe na naš život i funkcioniranje. Primjerice, kada čovjek zaboravi nešto ključno, više se ne zna služiti telefonom, ne zna izabrati broj na telefonu ili koristiti daljinski upravljač, ne prepoznaje članove svoje obitelji ili ljude koje svakodnevno susreće. To su situacije koje bi trebale biti alarmantne.“

Isto tako, ako tijekom svakodnevnih aktivnosti, primjerice kuhanja, osoba zaboravi da je ostavio nešto na štednjaku. Svima se to može dogoditi, ali ako se takve situacije ponavljaju, ako osoba ne zna gdje se nalazi kupaonica u vlastitom domu ili se teško snalazi u poznatom prostoru, to su znakovi koji zahtijevaju liječničku procjenu.“

 

Demencija je klinički sindrom kojeg obilježava postupni gubitak kognitivnih i emocionalnih sposobnosti, koji značajno narušava svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života oboljele osobe.

Procjenjuje se da od nekog oblika demencije boluje oko 7 % osoba starijih od 65 godina, dok je u razvijenim zemljama prevalencija između 8 i 10 %.
Najvažniji čimbenici rizika su starija životna dob, genetska predispozicija i vaskularne bolesti.

Kako se dijagnosticira demencija?

Dijagnosticiranje demencije zahtjevan je proces. Alzheimerova bolest najčešći je uzrok demencije, a među čestim uzrocima je i vaskularna demencija. Međutim, postoje i brojna druga stanja i bolesti koja mogu uzrokovati smetnje pamćenja i funkcioniranja, od kojih su neka potencijalno reverzibilna.
Zato je kod pojave značajnih smetnji pamćenja važno posjetiti liječnika. Cilj dijagnostičke obrade je utvrditi radi li se o primarnoj demenciji ili drugom stanju koje se može liječiti, čime se u određenim slučajevima može spriječiti ili usporiti razvoj kognitivnog propadanja.

Dijagnostička obrada započinje razgovorom s pacijentom i uzimanjem anamnestičkih podataka te osnovnim liječničkim pregledom. Ključan je neurološki pregled, nakon čega se prema potrebi provode laboratorijske i druge dijagnostičke pretrage.

U obradi se mogu koristiti:
• kognitivna testiranja i procjena svakodnevnog funkcioniranja
• proširena laboratorijska obrada
• slikovne metode poput CT-a i MR-a mozga
• PET/CT i druge specifične metode snimanja mozga
• dodatne pretrage, ovisno o tegobama i kliničkoj slici.

Za postavljanje dijagnoze potrebno je utvrditi:
• stečeni, odnosno novonastali gubitak kognitivnih i emocionalnih sposobnosti kod osobe koja je ranije uredno i samostalno funkcionirala u svakodnevnom životu
• očuvanu svijest, bez prisutnosti delirija
• kognitivno oštećenje koje značajno narušava samostalno funkcioniranje i brigu o sebi
• trajanje simptoma od najmanje šest mjeseci
• moguće promjene u kontroli emocija, socijalnom ponašanju ili motivaciji.

Što je potrebno kod sumnje na demenciju?
• procijeniti opće tjelesno i psihičko stanje, uključujući krvni tlak, glukozu u krvi, tjelesnu temperaturu, vid i sluh te isključiti depresiju
• procijeniti kognitivne sposobnosti
• učiniti proširenu laboratorijsku obradu, uključujući hematološke, biokemijske i hormonske parametre te određivanje vitamina B12, folne kiseline, vitamina D i p-tau 181
• učiniti CDFI karotidnih i vertebralnih arterija
• učiniti MR mozga ili MSCT mozga
• provesti dodatne pretrage, ovisno o individualnim tegobama i kliničkoj slici.

Unatoč opsežnoj dijagnostičkoj obradi, uzrok demencije u mnogim slučajevima ostaje nepoznat, a trenutno ne postoji terapija koja može zaustaviti ili preokrenuti tijek bolesti. Postojeća terapija djeluje na smirivanje simptoma demencije čime se bolesniku olakšavaju tegobe, a skrbniku briga o bolesniku.
Ipak, rana dijagnoza iznimno je važna. Omogućuje pravodobno prepoznavanje i liječenje potencijalno reverzibilnih uzroka kognitivnog propadanja te pružanje odgovarajuće podrške oboljeloj osobi i njezinoj obitelji.

 

Centar za demenciju u Poliklinici Medikol

U Poliklinici Medikol obrada pacijenata kod sumnje na demenciju provodi se stručno i bez čekanja, zahvaljujući timu i kompletnoj dijagnostici na jednom mjestu.
Za više informacija ili rezervaciju termina javite se direktno u Polikliniku Medikol pozivom na broj 072 12 12 12 ili pošaljite e-mail na info@medikol.hr.