Stižu strože kazne za vozače, nova pravila za romobile: Za neke prekršaje prijeti i zatvor

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji donosi niz novosti za vozače, vlasnike električnih romobila i lokalne vlasti. Među najvažnijim promjenama su znatno veće novčane kazne za pojedine prometne prekršaje, obvezna evidencija električnih romobila, strože sankcije za ilegalne ulične utrke i mogućnost zatvorske kazne za najopasnija ponašanja u prometu.

Cilj predloženih izmjena je povećati sigurnost na cestama i smanjiti broj stradalih, a ne, kako je istaknuo Božinović, kažnjavati građane pod svaku cijenu. Ministar je podsjetio da je prošle godine na hrvatskim cestama poginula 261 osoba, odnosno 22 više nego 2024. godine.

Naglasio je kako razvoj prometne infrastrukture mora pratiti i razvoj prometne kulture, upozorivši pritom da je neprihvatljivo da ljudi i dalje gube živote zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa. Nacrt zakona bit će upućen u javno savjetovanje, a ministar smatra da je pripremljen kvalitetan prijedlog jer je u njegovoj izradi sudjelovao velik broj stručnjaka.

Kazna od 200 eura

Jedna od predloženih promjena odnosi se na nekorištenje sigurnosnog pojasa. Umjesto dosadašnjih 130 eura, kazna bi iznosila 200 eura. Isti iznos predviđen je i za nepropisan prijevoz djece u vozilima. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, oko polovice osoba koje smrtno stradaju u osobnim automobilima nije koristilo sigurnosni pojas. Tijekom 2024. godine u osobnim automobilima poginulo je 98 osoba, od kojih 47 nije bilo vezano.

Zabrinjavajući su i podaci o stradanju najmlađih sudionika u prometu. Ove je godine poginulo osmero djece, dok ih je prošle godine smrtno stradalo petero. Pritom je čak 55,8 posto stradale djece bilo u svojstvu putnika u vozilima.

Snimanje vlastitih prekršaja 

Novim zakonskim rješenjima želi se stati na kraj i objavljivanju snimki opasne vožnje na društvenim mrežama. Vozačima koji snimaju vlastito kršenje prometnih propisa, a potom takve snimke objavljuju ili ih na drugi način učine dostupnima javnosti, prijetila bi kazna od 800 do 2 000 eura. Namjera je spriječiti popularizaciju opasnih ponašanja u prometu i stvaranje dojma da su takvi prekršaji prihvatljivi ili poželjni.

Strože sankcije predviđene su i za vozače koji se ne zaustave na naredbu policije. Dosadašnja kazna od 390 do 920 eura povećala bi se na iznos od 1 320 do 2 650 eura, uz mogućnost izricanja zatvorske kazne do 60 dana. Mjera je usmjerena ponajprije na vozače koji tijekom pokušaja policijskog zaustavljanja nastavljaju vožnju i pritom dodatno ugrožavaju druge sudionike u prometu, primjerice povećavanjem brzine ili prolaskom kroz crveno svjetlo.

Parkiranje na nogostupima 

Izmjene zakona donose i više kazne za nepropisno parkiranje. Za uobičajene prekršaje dosadašnja kazna od 30 eura povećala bi se na 60 eura, dok bi parkiranje na mjestima rezerviranima za osobe s invaliditetom umjesto 90 stajalo 150 eura. Posebno stroga kazna od 300 eura predviđena je za zaustavljanje ili parkiranje kojim se ugrožava sigurnost drugih sudionika u prometu, ometa normalno odvijanje prometa ili onemogućuje kretanje pješaka.

Novost je i mogućnost kažnjavanja nepropisnog parkiranja na trgovima i u kulturno-povijesnim cjelinama, poput zagrebačkog Zrinjevca i Trga bana Josipa Jelačića. Za takav prekršaj predviđena je kazna od 60 eura, a vozila bi se mogla uklanjati i paukom.

Iz MUP-a upozoravaju da su sadašnje kazne za pojedine oblike nepropisnog parkiranja toliko niske da vozačima ponekad predstavlja manji trošak platiti kaznu nego parkirališnu kartu. Takva praksa dodatno otežava promet i stvara probleme u gradovima.

Predloženim izmjenama gradovima bi se trebala omogućiti i veća samostalnost u poslovima iz njihove nadležnosti. Država bi postavila jasna pravila, dok bi lokalne vlasti preuzele veću odgovornost za njihovu provedbu.

Evidencija MUP-a

Među najznačajnijim novostima su nova pravila za električne romobile, koji su posljednjih godina postali sve veći sigurnosni izazov na hrvatskim ulicama.

Prema prijedlogu, vlasnici električnih romobila morat će ih upisati u službenu evidenciju Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon toga djelatnici stanica za tehnički pregled na vozila će postavljati posebne oznake kojima će se potvrđivati da romobili ispunjavaju zakonske uvjete u pogledu snage i brzine. U slučaju promjene vlasništva, novi vlasnik imat će 15 dana za prijavu vozila.

Posebno visoke kazne, od 1 000 do 3 000 eura, predviđene su za roditelje i skrbnike koji djeci omogućuju upravljanje romobilima prije nego što steknu zakonsko pravo na vožnju, kao i za osobe koje upravljaju romobilima nedopuštene snage. Povećavaju se i kazne za druge prekršaje povezane s električnim romobilima. Za vožnju bez zaštitne kacige umjesto dosadašnjih 30 eura plaćalo bi se 100 eura, dok bi se kazna za kršenje pravila kretanja povećala sa 60 na 100 eura.

Ministar Božinović upozorio je na ozbiljnost problema.

– Romobil nije igračka i može uzrokovati smrtne posljedice. Ne borimo se protiv novih tehnologija, već protiv neodgovornosti, poručio je.

Cilj je uvesti više reda u promet električnih romobila i spriječiti korištenje vozila koja ne ispunjavaju propisane sigurnosne uvjete.

Do 5 000 eura

Poseban dio zakonskih izmjena odnosi se na ilegalne automobilske utrke, driftanje i druga opasna ponašanja na javnim prometnicama, koja se sve češće povezuju s okupljanjima automobilskih entuzijasta, takozvanim ‘car meetovima’.

Božinović je naglasio da policija nema ništa protiv okupljanja ljubitelja automobila, ali da neće tolerirati ponašanje kojim se ugrožavaju tuđi životi.

– Javne prometnice nisu trkališta. Policija nema ništa protiv okupljanja automobilskih entuzijasta, ali ima protiv onih koji obijesnom vožnjom ugrožavaju tuđe živote, istaknuo je ministar.

Prema prijedlogu zakona, organizatorima i sudionicima nezakonitih utrka, kao i vozačima koji driftaju ili izvode slične radnje kojima se ometa normalan tijek prometa, prijetile bi kazne od 2 000 do 5 000 eura ili zatvor do 60 dana.

Uz novčanu ili zatvorsku kaznu, predviđeno je i obvezno oduzimanje vozila, zabrana upravljanja vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci te šest negativnih prekršajnih bodova.

Djelovanje žurnih službi

Osim prometnih propisa, najavljene su i promjene pravnog okvira za djelovanje žurnih službi kako bi mogle brže reagirati u situacijama u kojima su ugroženi ljudski životi. U taj bi sustav trebala biti uključena i Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS).

Predloženim izmjenama razmatra se i uvođenje novih vrsta registarskih pločica. Na prijedlog vatrogasne zajednice razmatraju se posebne oznake za električna vozila, kod kojih bi registarske pločice umjesto standardnog plavog imale zeleno polje.

Sve najavljene promjene još su dio prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji će biti upućen u javno savjetovanje. Njihov je glavni cilj, poručuju iz MUP-a, smanjiti broj prometnih nesreća.