Hoće li domaće tržište preplaviti novi val uvoznog meda?

Pčelare čeka novi udar. EU je sklopila trgovinski sporazum s Armenijom koji omogućava uvoz poljoprivrednih proizvoda uključujući meda. Procjenjuje se kako bi na EU tržište moglo biti uvezeno oko 40 tisuća tona meda, ali pčelari se najmanje boje armenskog meda. Problem je ono što bi moglo stići pod krinkom armenskog meda.

-Armenija je problematična jer bi mogla biti tranzitna zemlja za medove koji dolaze iz Kine i koji će tako lakše ući na područje naših zemalja po povoljnijim uvjetima i stvoriti nam nelojalnu konkurenciju. Pitanje je samo hoće li to biti patvoreni med ili med po sumnjivo niskim cijenama – upozorava predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.

Samo prošle godine u Hrvatsku je uvezen med u vrijednosti većoj od pet milijuna eura, a samo iz Kine stiglo je više od 640 tona. Problem je što je, barem tako smatraju pčelari, to dijelom nelojalna konkurencija koja će sada biti još i veća, a ionako vlada nered.

-I danas ulazi pod hrvatskom naljepnicom svašta konkretno iz Kine. Odete u trgovačke lance i pogledate naljepnice jer obvezno je označavanje svih medova po redoslijedu udjela meda, Kina je na prvom mjestu s 95-97 posto, a onda se pojave dvije, tri kapljice hrvatskog meda, jedna će biti armenskog i par kapljica iz nekih drugih zemalja – kaže Kocet.

No, takvi jeftini medovi su, ističe Kocet, oteli tržište pravom, kvalitetnom medu. U posebno su teškom položaju oni pčelari koji moraju prodavati na veliko u bačvama, a to je nešto o čemu se nerado priča.

-Mnogi pčelari ni ne žele pričati o tome koliko prodaju, mislim da ih je sram po kojoj cijeni prodaju, ali moraju – kaže predsjednik Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Davor Taritaš.

Cijena po kojoj su prisiljeni prodati je podcjenjivačka.

-Koliko sam čuo za cvjetne medove nude 2 do 2,5 eura što je stvarno ispod svake razine, a za bagrem nude do 4 – kaže.

Za to je kriva nelojalna konkurencija. Rješenje je moguće na samo jedan način, smatra Kocet.

-Rješenje je da se uvede prava kontrola meda na našem tržištu. Naši, hrvatski proizvođači se tu nemaju čega bojati jer proizvode vrhunski med. Tražimo da se patvorina i sumnjiva kvaliteta makne s našeg tržišta – jasan je čelnik HPS-a.

Kako bi pronašli svoje mjesto na tržištu bjelovarsko-bilogorski pčelari nastoje se što je više moguće fokusirati na prodaju na malo izravno kupcima i isticanje kvalitete.

-Organiziramo ocjenjivanje meda u Bjelovaru ne da pokažemo tko je najbolji, nego baš zato da pokažemo svo bogatstvo hrvatskog meda. Prošle godine je bilo 18 različitih vrsta meda i svi su bili vrlo kvalitetni te smo ih približili građanima. Ono što čujem od pčelara je da je porasla potražnja – zadovoljno kaže Taritaš koji se nada da to neće poljuljati ni armenski med.

Foto: ilustracija Canva