Svi posežu za čajevima i medom, ali jednu naviku ne smijemo zanemariti

S dolaskom jeseni i nižih temperatura sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, gdje se respiratorni virusi lakše šire. Kihanje, curenje nosa, grlobolja i kašalj među najčešćim su simptomima prehlade, zbog čega mnogi već na prve znakove jeseni počinju razmišljati o tome kako zaštititi organizam.

Dobra je vijest da se neke korisne navike mogu uvesti bez velikih promjena u svakodnevici. Ipak, važno je imati na umu da prirodni pripravci nisu jamstvo zaštite od infekcije te da se imunitet ne može ojačati preko noći.

Raznolika prehrana kao prvi korak

Jedan od najvažnijih načina potpore imunološkom sustavu jest uravnotežena prehrana. Na jelovniku bi se svakodnevno trebalo naći dovoljno voća i povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova te namirnica bogatih proteinima.

Agrumi, kivi, paprika i brokula dobri su izvori vitamina C, dok jaja, riba i mliječni proizvodi mogu pridonijeti unosu drugih važnih nutrijenata. Raznolika prehrana pomaže organizmu da dobije potrebne vitamine i minerale, no uzimanje velikih količina pojedinih vitamina ne znači nužno i bolju zaštitu od prehlade.

Topli čajevi i med za ugodnije jesenske dane

Čaj od đumbira, kamilice ili limuna mnogima je omiljeni napitak u hladnijem dijelu godine. Topli napitci mogu ublažiti osjećaj nadraženog grla i pomoći u održavanju primjerene hidratacije.

Med se također često koristi kod kašlja, a može pomoći u ublažavanju kašlja, osobito tijekom noći. Međutim, ne sprječava pouzdano nastanak prehlade i ne djeluje kao zamjena za liječenje kada je ono potrebno. Važno je napomenuti da se med ne smije davati djeci mlađoj od godinu dana.

Češnjak, đumbir i drugi sastojci koji se tradicionalno povezuju s jačanjem imuniteta mogu biti dio raznolike prehrane, ali za tvrdnje da mogu spriječiti prehladu nema dovoljno čvrstih znanstvenih dokaza.

San i kretanje ne treba zanemariti

Osim prehrane, važnu ulogu imaju san i tjelesna aktivnost. Odraslima se uglavnom preporučuje sedam do devet sati sna, dok redovito umjereno kretanje pridonosi općem zdravlju.

Šetnja na svježem zraku, vožnja bicikla ili lagana tjelovježba mogu biti dobar izbor i tijekom jeseni, kada vremenske prilike često potiču na boravak kod kuće. Pritom je važno odabrati aktivnost primjerenu vlastitim mogućnostima i odjenuti se u skladu s vremenskim uvjetima.

Ne treba zaboraviti ni stres. Dugotrajna izloženost stresu može nepovoljno utjecati na zdravlje, pa je korisno pronaći vrijeme za odmor, opuštanje i aktivnosti koje pomažu u svakodnevnom rasterećenju.

Pranje ruku važnije je od mnogih kućnih pripravaka

Iako se u zaštiti od prehlade često naglašavaju vitamini i prirodni pripravci, higijenske navike imaju vrlo konkretnu ulogu u smanjenju rizika od infekcije.

Redovito pranje ruku sapunom i vodom, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta neopranim rukama te provjetravanje prostorija mogu pomoći u smanjenju širenja respiratornih virusa. Kada je moguće, dobro je izbjegavati bliski kontakt s osobama koje imaju simptome infekcije.

Jednako je važno ostati kod kuće kada se pojave simptomi bolesti, koliko god to obveze dopuštale, kako bi se smanjila mogućnost prenošenja infekcije na druge.

Može li se prehlada potpuno izbjeći?

Nažalost, ne postoji prirodna metoda koja može jamčiti da se nećemo prehladiti. Ipak, kombinacija raznolike prehrane, dovoljno sna, redovitog kretanja i dobre higijene može pridonijeti očuvanju zdravlja tijekom sezone respiratornih infekcija.

Ako se prehlada ipak pojavi, odmor i dovoljan unos tekućine mogu pomoći u oporavku. U slučaju otežanog disanja, boli u prsima, izrazito pogoršanih simptoma ili dugotrajne visoke temperature potrebno je potražiti liječničku pomoć.

Umjesto oslanjanja na jedan navodno čudesan sastojak, najbolji je pristup usvojiti nekoliko jednostavnih navika koje dugoročno podupiru zdravlje. Upravo se u njihovoj dosljednoj primjeni krije najveća korist.