Kardiolog upozorio na najčešće pogreške u liječenju visokog tlaka

Kardiolog Kristijan Đula upozorio je da je najčešća pogreška u liječenju povišenog krvnog tlaka prekid terapije čim se tlak normalizira, iako je tlak dobar upravo zato što lijek djeluje, piše portal Zdravlje i ja.

Opasnosti visokog krvnog tlaka svima su poznate, ali mnogi i dalje zanemaruju posljedice koje se mogu pojaviti ako se stanje ne liječi. Prema rujanskom izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, hipertenzivna bolest bila je prošle godine vodeći pojedinačni uzrok smrti u Hrvatskoj. Od nje je umrlo 5.405 osoba, odnosno 10,8 posto svih umrlih.

Povišeni krvni tlak često godinama ne uzrokuje simptome, ali može ozbiljno ugroziti zdravlje. Mnogi pacijenti osjećaju se potpuno zdravo, ne prijavljuju nikakve bolove ili jasne tegobe, a onda se na „slučajnom“ sistematskom pregledu otkrije da zapravo već imaju problem. Kod onih koji krenu s liječenjem posebno je problematično kad samoinicijativno prestanu uzimati propisane lijekove čim im se tlak normalizira.

Tableta samo kad je tlak visok nema smisla

Povišeni tlak postupno oštećuje krvne žile i organe, osobito srce, mozak, bubrege i oči. Nakon propisane terapije većina se pacijenata u početku drži onoga što im je liječnik preporučio, no dr. Đula upozorava na neke česte greške koje primjećuje kod većeg broja pacijenata.

Najčešća je da pacijenti prekinu terapiju čim shvate da im se tlak normalizirao. Izmjere tlak, na ekranu se pojavi vrijednost 125/75 mmHg i automatski zaključe da su zdravi, da im je tlak dobar i da im lijek više nije potreban. Dr. Đula naglašava da je tlak dobar upravo zato što lijek i propisana terapija djeluju te da to nikako nije trenutak za prestanak uzimanja.

Neki pacijenti vjeruju da je lijekove dovoljno uzimati samo kad im je tlak visok, po načelu „jučer mi je tlak bio 160 pa sam popio tabletu, ali danas je 130 pa to ne moram“. Takav pristup nema smisla i može biti opasan jer je većina antihipertenzivne terapije namijenjena redovitom, svakodnevnom uzimanju.

Problem je i samostalno mijenjanje doze ili potpuni prekid terapije zbog samo jedne neobične vrijednosti.

„Ako se javljaju preniske vrijednosti, vrtoglavice ili druge nuspojave, terapiju treba prilagoditi u dogovoru s liječnikom, a ne samoinicijativno ukidati“, upozorava kardiolog.

Dijagnoza se ne postavlja na temelju jednog mjerenja

Iako će se mnogi za života susresti s povišenim krvnim tlakom, jedno povišeno mjerenje nije automatski razlog za paniku. Ako kod kuće izmjerite visoku vrijednost, najprije se pokušajte smiriti, sjesti na nekoliko minuta i pravilno ponoviti mjerenje.

Ozbiljno treba shvatiti vrijednosti oko 180/120 mmHg ili više, osobito ako uz njih otežano dišete, osjetite bol u prsima, smeteni ste, osjećate slabost jedne strane tijela ili poremećaj govora, izrazito jaku ili neuobičajenu glavobolju ili poremećen vid. Tada je nužno potražiti hitnu medicinsku pomoć kako ne bi došlo do ozbiljnih komplikacija.

Kad su vrijednosti 140/90 mmHg ili više i to se ponavlja, stanje treba pratiti i zahtijeva daljnju obradu u ordinaciji, čak i ako se osjećate dobro. Kardiolog je naglasio da se dijagnoza ne postavlja na temelju jednog mjerenja, nego ponavljanim mjerenjima te, kad je moguće, kućnim ili 24-satnim mjerenjem krvnog tlaka.

Svima koji se osjećaju dobro i uvjereni su da im mjerenje tlaka nije potrebno dr. Đula poručuje isto.

„Ne trebamo čekati glavobolju, bol u prsima, moždani ili srčani udar da bismo otkrili da imamo problem. Mjerenje krvnog tlaka traje nekoliko minuta, bezbolno je i dostupno gotovo svima. Zato bih svoju završnu poruku sveo na jednu jednostavnu rečenicu. Ne možemo osjetiti koliki nam je krvni tlak, možemo ga samo izmjeriti“, rekao je.

Izvor: Zdravlje i ja

Foto: Privatna arhiva Kristijana Đule, Magnific