Svaki drugi građanin bježi od vijesti, a mladi ih ne traže, evo kako do njih ipak dolaze

Hrvatska je prva po izbjegavanju vijesti među više od 40 država obuhvaćenih istraživanjem, a od vijesti bježi svaki drugi građanin.

S mladima je još gore. Njih 70 posto do vijesti dolazi slučajno, upozorila je u HTV-ovu Studiju 4 članica Vijeća za medije Jasna Vaniček Fila, prenosi HRT.

Mladi vijesti ne traže. Većina ih se informira na društvenim mrežama, a vijesti im isporučuju algoritmi. „Ne biraju i ne traže ciljano vijesti, vjerojatno ne misle da su im potrebne za život“, rekla je Vaniček Fila, koja je i nacionalna koordinatorica projekta Vijeća Europe „Novinari su važni“. Ni ostali nisu puno bolji. Istraživanje Agencije za medije pokazuje da slučajno do vijesti dolazi gotovo 60 posto građana.

Problem je, kaže, što ljudi više ne razlikuju vijesti i novinarstvo od svega ostalog sadržaja. „Uvijek ću reći, društvene mreže i digitalne platforme nisu mediji. Tamo nema novinara ni urednika“, istaknula je. Na mrežama ima i umjetne inteligencije i lažnih vijesti, a mnogi sve što im stigne smatraju vijestima.

Vijesti iscrpljuju, a crna kronika se klika

Prema istraživanju iz svibnja, 52 posto građana vijesti izbjegava jer su im uznemirujuće i emocionalno iscrpljujuće. Kažu i da novinare doživljavaju nedovoljno profesionalnima i odgovornima. Vaniček Fila pita se razlikuju li ti građani uopće novinara od bilo koga tko je nešto napisao na društvenoj mreži.

U tome vidi i paradoks. „Ako građanin kaže da su mu vijesti emocionalno iscrpljujuće, zašto su onda neki od najklikanijih sadržaja u elektroničkim publikacijama crna kronika i slični sadržaji“, upitala je. Novinari, dodala je, nikad nisu imali težu zadaću.

Kod studenata težište je na TikToku

Tijana Vukić, voditeljica Centra za održivost obrazovanja novinara (CEON) i Katedre za medije i komunikaciju Filozofskog fakulteta u Puli, smatra da dio odgovornosti snose i mediji. Novinari i urednici moraju biti dobro osposobljeni i stalno učiti, jer se tehnologija i struke mijenjaju.

S druge strane, treba jačati medijsku pismenost javnosti, kako bi ljudi u moru informacija prepoznali kvalitetan sadržaj. Kod mladih naglasak treba biti na kritičkom promišljanju. „Kad pitam svoje studente što čitaju i kako se informiraju, kažu mi da je težište na TikToku“, rekla je Vukić.

Studenti joj kažu i da ih ne zanimaju svakodnevne društvene teme, a to je, kaže, alarmantno.

O tome kako vratiti povjerenje u medije razgovarat će se u CEON-u, koji je, kako ističe Vukić, jedini takav centar u svijetu.

Izvor: HRT