Hladni zidovi zimi stvaraju problem: Kako zagrijati prostoriju koja se ne koristi svakodnevno?

S dolaskom hladnijih dana mnogi se susreću s problemom hladnih zidova i prostorija koje je teško zagrijati, osobito ako se u njima ne boravi svakodnevno. Riječ je o prostorijama koje se uključuju u grijanje tek povremeno, poput gostinjskih soba, vikendica, radnih prostora ili pojedinih dijelova kuće. Iako se na prvi pogled čini da je dovoljno uključiti grijanje nekoliko sati prije korištenja, problem je često nešto složeniji.

Naime, nije važno samo zagrijati zrak u prostoriji, već i zidove, podove, strop i namještaj koji su se tijekom hladnih dana ohladili. Upravo zato prostorija može djelovati hladno čak i kada termometar pokazuje relativno ugodnu temperaturu. Hladni zidovi oduzimaju toplinu iz okoline, a boravak u takvoj prostoriji često nije ugodan.

Zašto se zidovi toliko teško zagrijavaju?

Zidovi imaju sposobnost pohranjivanja topline, ali i njezina otpuštanja. Ako se prostorija dulje vrijeme ne grije, njezine se građevinske konstrukcije postupno hlade. Kada se grijanje ponovno uključi, najprije se zagrijava zrak, dok zidovima i ostalim površinama treba znatno više vremena da postignu ugodnu temperaturu.

Zbog toga nije neobično da se prostorija nakon kratkog uključivanja grijalice čini toplijom, ali se hladnoća ubrzo ponovno osjeti. Problem može biti izraženiji u starijim kućama, prostorijama sa slabijom toplinskom izolacijom ili onima koje imaju vanjske zidove izložene niskim temperaturama.

Je li bolje održavati minimalnu temperaturu ili grijati samo po potrebi?

Ako se prostorija ne koristi svakodnevno, potpuno isključivanje grijanja nije uvijek najbolje rješenje. Umjesto toga, u hladnijem dijelu godine može biti korisno održavati nižu, stabilnu temperaturu, a prije korištenja prostoriju dodatno zagrijati.

Takav pristup može pomoći da se zidovi, podovi i namještaj ne ohlade pretjerano, pa će prostoriju biti lakše dovesti do željene temperature. Kao praktična polazna točka može poslužiti održavanje temperature od približno 12 do 16 stupnjeva, ovisno o izolaciji objekta, vanjskim temperaturama i osjetljivosti prostora na vlagu.

Važno je pritom imati na umu da niže temperature povećavaju rizik od kondenzacije i pojave plijesni, osobito u prostorijama s lošijom ventilacijom. Zato je važno pratiti vlagu i redovito prozračivati prostor.

Što još može pomoći da prostorija dulje ostane topla?

Jedan od jednostavnijih načina smanjenja gubitka topline jest korištenje debljih zavjesa, osobito na prozorima kroz koje se osjeća hladnoća. Tijekom noći mogu se navući kako bi se smanjio osjećaj hladnoće uz staklene površine, dok ih je tijekom sunčanih dana korisno otvoriti i iskoristiti prirodno zagrijavanje prostora.

Također, tepisi mogu pomoći u smanjenju osjećaja hladnoće poda, posebno ako se radi o pločicama ili drugim hladnijim podnim oblogama. Ako se ispod vrata ili oko prozora osjeti strujanje hladnog zraka, korisno je provjeriti brtve i zatvoriti mjesta na kojima toplina nepotrebno izlazi iz prostorije.

Namještaj ne bi trebalo postavljati neposredno uz izrazito hladne vanjske zidove ako se time onemogućuje cirkulacija zraka. To je posebno važno iza velikih ormara i kreveta, gdje se zbog slabog strujanja zraka može pojaviti vlaga.

Ne zaboravite na vlagu i prozračivanje

Hladni zidovi i povećana vlaga često su povezani problemi. Kada topao i vlažan zrak dođe u dodir s hladnom površinom, može doći do kondenzacije, odnosno stvaranja kapljica vode na zidovima i prozorima. Dugoročno takvi uvjeti pogoduju razvoju plijesni.

Zato povremeno zagrijavanje prostorije treba pratiti i odgovarajućim prozračivanjem. Bolje je nekoliko minuta intenzivno otvoriti prozore nego ih dugo držati odškrinutima, čime se dodatno hlade zidovi i ostale površine.

Ako se prostorija ne koristi svakodnevno, cilj ne bi trebao biti samo zagrijati je neposredno prije ulaska, nego spriječiti da se tijekom duljeg razdoblja potpuno ohladi. Kombinacija umjerenog održavanja temperature, dobre izolacije, kontrole vlage i smanjenja propuha može značajno pridonijeti ugodnijem boravku tijekom zimskih mjeseci.