Vinska moda se mijenja: Evo za kojim vinima danas posežu čak i oni koji su ih nekad izbjegavali

Razloga za veselje imaju vinari jer iako podrumska magija radi svoje, znaju da je ovo što se kvalitete tiče dobra vinska godina. Formalno, vinom će postati danas, na Martinje, a krštenja se odvijaju već danima. I dok se martinjska tradicija ne mijenja, navika pijenja, to kakva i koja vina pijemo prolazi kroz promjenu

-Iznenadile su me žene koje kažu ‘čovječe, ovu graševinu mogu piti čistu!’. U zadnjih nekoliko godina baziram se na to da ostavim i u graševini zrno, dva šećera neprevrelog tako da ostane malo slatkastije u smislu da uz strukturu tijela dobijemo i bouquet (buke) bolji i miris. Opet i muškarci su me iznenadili jer i oni uživaju u muškatu, ne samo žene – kaže bjelovarski vinar Marin Grgić.

Granice između takozvanih muških i ženskih vina se tako brišu, a na to za kojim ćemo vinom posegnuti utječe i godišnje doba.

-Ja ću to usporediti s parfemom. Zimi nanosimo neki intenzivniji, teži parfem, a ljeti volimo neki lakši, svježiji. Tako je i s vinom. Gdje je izraženija kiselina to vino je lepršavo, lakše i paše u ljetnom dobu, dok ono s većom strukturom i alkoholom više prolazi zimi – kaže.

Dakle, rose ljeti, a chardonnay zimi

Vinska moda

No, jeste li znali da poput odjeće ili glazbe i vina imaju svoj trend? Prema njemu su teška vina s visokim postotkom alkohola out.

-Kada je hrvatsko vinarstvo u 90-ima krenulo u procvat, onda smo imali butelje sa 15-16 posto alkohola, ali to nije saživjelo i dugo trajalo jer to su teška vina – kaže predsjednik Bregovite Hrvatske Miroslav Polovanec.

Njihovo vrijeme je prošlo. Posljednjih nekoliko godina svjetski trend su bijela vina s manjim postotkom alkohola i upravo takva dobivaju medalje na Decanteru.

-Svjetski trend su baš laganija vina, lepršava. To znači kiselija vina, a oblike takvih vina imamo baš kod nas u Bregovitoj Hrvatskoj što znači da su kod nas vina baš u svjetskom trendu – ističe.

Maksimalan postotak alkohola bijelih vina je 12, a postoji razlog zašto su takva vina sve traženija.

-Ona su svježa, lepršava, kažemo da su hrskava i ljudima to odgovara. Tijekom večeri možemo popiti više takvog vina i bolje se osjećamo, dok teška vina teže padaju i ljudi su umorni, nisu veseli, spava im se, brzo im pada koncentracija. Svježa i lepršava vina daju duži ugođaj – ističe.

Područje Bregovite Hrvatske upravo takvim vinima odgovara zbog klime, ali i sorti. Laganija vina imaju nešto više kiseline, a na to mogu utjecati i sami vinogradari.

-Kada se kasnije bere, imamo veće tijelo, ali manje kiseline tako da vrijeme berbe utječe na svježinu, a i količina grožđa po trsu. U rezidbi se jedan dio rješava, a drugi u berbi – tumači Polovanec.

Bez obzira na to preferirate li bijela ili crna vina, ona lakša ili teža, za njihovu degustaciju biste uskoro trebali osloboditi svoje vrijeme.

-Preporučujem svima koji su ljubitelji vina da obavezno prvi i drugi mjesec obilaze podrume jer tada su, po meni, najizraženija mlada vina po mirisu i okusu – otkriva Grgić.

Stoga zaokružite koji datum u kalendaru.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija