Otkrivamo pozadinu rušenja drona nad Zagrebom. Ključne riječi su Rusija i Incident.

Dok se službena istraga o padu vojnog drona na Jarunu istovremeno vodi na dvije „bojišnice”, očevidom na mjestu pada i razmjenom informacija unutar Nato saveza, iz narativa izjava najviših državnih dužnosnika koji ovaj događaj opisuju kao „incident”, te izjavi Ukrajine da dron nije njihov, za sada možemo zaključiti sljedeće.

Izviđački dron

Radi se o ruskom izviđačkom dronu ruske proizvodnje Tu-141 Tupoljev koji izgleda kao raketa i težak je šest tona. Letjelica je u Hrvatsku ušla u 22.57 sati, došla je iz Mađarske, zadržala se sedam minuta i kretala brzinom od 700 kilometara na sat na visini od 1300 metara, a dometa je od 800 do tisuću kilometara. Prema svemu sudeći, pala je jer je ostala bez goriva.

Iako se na prvi pogled činilo nevjerojatnim, sve više se spominje teorija „pogrešnog guglanja” koju smo i sami naveli u jutarnjim satima, a svodi se na bizarnu pogrešku. Prema toj teoriji, operater koji upravlja dronom umjesto da ga pošalje na područje žitomirskog Yaruna u Ukrajini, dron je usmjerio na zagrebački Jarun u Hrvatskoj.

Mađari u banani

Takva pogreška, štoviše, mogla bi se lako pripisati nepoznavanju ukrajinskog teritorija, što bi govorilo u prilog tomu da je dron ipak bio ne samo ruske proizvodnje, nego i ruskog vlasništva.

No, ta teorija sa sobom nosi i jednu dosta zastrašujuću notu. Ako je dron doista bio u ruskom vlasništvu, kako to da je uspio preletjeti i Rumunjsku i Mađarsku, u čijem je zračnom prostoru proveo čak 40 minuta. U odnosu na tu minutažu, Hrvatskih sedam minuta više se ne čini toliko zastrašujuće.