Socijaldemokrati traže treće čitanje Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Zastupnici Kluba Socijaldemokrata ne slažu se s prijedlogom izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu i drže da je to ‘posljednji čavao u lijes hrvatske poljoprivrede.

-Ukoliko želimo imati kvalitetnu poljoprivredu proizvodnju, moramo odgovorno, planski i s vizijom upravljati s najvažnijim resursom za tu djelatnost – zemljom. Viziju tu uopće nema, jer relativno nedavno smo donijeli Strategiju poljoprivrede do 2030. Sama činjenica da je zakon o poljoprivrednom zemljištu bio u proceduri prije krovnog dokumenta za Hrvatsku poljoprivredu i da sada u drugom čitanju ništa iz strategije nije ušlo u njega, dovoljno govori – kazao je konferenciji za medije u Osijeku zastupnik Domagoj Hajduković, dodajući kako u novom Zakonu nema jasnih garancija da se zemljište opet neće dijeliti ‘po babi i stričevima’, a nema ni odredbi o reviziji zemljišta dodijeljenog po starom zakona.

Zastupnica Romana Nikolić je upozorila da se preuzimanjem Zajedničke poljoprivredne politike EU i obveza koji iz njega proizlaze, Hrvatska obvezala da će do 2030.g. postići ekološku proizvodnju od 25 posto, što je gotovo četvrtina ukupne hrvatske poljoprivredne proizvodnje, što je krupan zalogaj koji će se teško ostvariti.

-Moramo biti svjesni da eko proizvodnja nije jednostavna, iziskuje veliki angažman samih eko proizvođača. Stoga, oni koji se odluče na takav korak, obvezuju se na pet godina ‘vjernosti’ i nemogućnosti izlaska iz te proizvodnje, svjesno prelaze na manje prinose po jedinici površine, a samim time i na manji dohodak, a potpore za ovu vrstu proizvodnje su se smanjile i nisu više primamljive kao što su nekad bile. To je veliki rizik bez ikakve sigurnosti – kazala je Nikolić.

Dodala je kako, kada je u pitanju raspolaganje državnim zemljištem, mnogi poljoprivrednici već duže vrijeme iskazuju nezadovoljstvo načinom davanja zemljišta u zakup od strane jedinica lokalne samouprave.

Socijaldemokrate brine i činjenica što 2023.godine prestaje moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta, koji drže posljednjom šansom da se sačuva nacionalni strateški resurs.

-Od uspostave moderne hrvatske države, zakon smo mijenjali 28 puta. Niti jednom nismo iznjedrili provediv i pošten način raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Naš je prijedlog da se Zakon pošalje u treće čitanje i da se konzultira šira zainteresirana i znanstvena javnost, kako bi bar pokušali od ovog fijaska od zakona napraviti nešto kako treba. Donošenje ovakvog Zakona moglo bi biti katastrofalno za naše male i srednje poljoprivrednike koji ionako već nisu u zavidnoj poziciji. Pozivamo vladajuće ali i sve ostale zastupnike da podrže ovaj prijedlog, zaključio je Hajduković.