Jesu li Srbin iz Pančeva i pekar s Kosova prodali svoje bubrege presađene na Rebru?

Inspekcija Ministarstva zdravstva otkrila je povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije u obradi dva transplantacijska para u KBC-u Zagreb iz 2019. godine, te predmet proslijedila Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) i Državnom odvjetništvu radi sumnje u trgovinu organima.

Također, doneseno je rješenje o privremenoj zabrani presađivanja bubrega s nesrodnih davatelja, piše Nataša Škaričić ua portal Una.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu UNI je još prošli tjedan potvrdilo da od 2021. godine provodi izvide o dva para transplantacija bubrega s nesrodnih živih donora.

Izvori bliski ministarstvu tvrde da je Hrvatska liječnička komora (HLK) promptno reagirala na nalaz MZ-a i ocijenila da je transplantacijski tim Zavoda odgovoran za etičke propuste u oba slučaja.

Taj je nalaz HLK navodno bolnici poslao u veljači ove godine, no iz Komore to ne žele potvrditi.

Obje transplantacije obavljene su u Zavodu za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju najveće hrvatske bolnice.

Unatoč ocjeni MZ-a i HLK-a da su transplantacije sumnjive i da je sigurno prekršena medicinska etika, nema nikakvih posljedica po odgovorne, ni javnih reakcija.

Program presađivanja s nesrodnih darivavatelja je obustavljen dvije godine, što sigurno šteti nekim pacijentima, no nitko ne poduzima ništa da se slučaj procesuira do kraja, a legislativa poboljša.

Ovo je prvi put da se u Hrvatskoj sumnja u trgovinu organima u svrhu liječenja, no slučaj kao da se nije dogodio.

Postupak transplantacije organa sa živog donora u Hrvatskoj je dopušten, no procedura obrade darivatelja i njegovih motiva je vrlo rigorozno definirana zakonom i podzakonskim aktima, kako bi se maksimalno smanjio rizik od trgovine organima i zloupotrebe darivatelja koji su socijalno deprivirani.

Iz dokumentacije koja je u posjedu UNE vidljivo je da je prvi par prethodno odbijen u KB Merkur, o čemu je Ministarstvo zdravstva na vrijeme obavijestilo transplantacijski tim u KBC-u Zagreb.

Primatelj organa je mladi muškarac iz Hrvatske, no njegov socijalni status nije naveden, niti je evaluiran odnos s donatorom koji je mlađi muškarac iz Pančeva, vozač kamiona, dakle, osoba niskog socijalnog statusa.

U drugom se slučaju transplantacije radi o osobama s Kosova, pri čemu je primatelj organa navodno državljanin Hrvatske.

Svjedoci tvrde da je hrvatska adresa primatelja ostala neupisana, kao i podaci o socio-ekonomskom statusu.

Pacijent je u KBC Zagreb primljen preko hitne službe, no u bolnici je odmah izazvao pažnju, kazavši da je transplantacija dogovorena za sedam dana.

Njegov darivatelj je, međutim, NK radnik s Kosova, pekar sa šestero djece, koji vrlo slabo govori hrvatski jezik, pa je pri pregledima koristio pomoć prevoditelja, primatelja bubrega.

U svijetu preko milijun osoba čeka na transplantaciju organa, a godišnje se transplantira tek oko 100 tisuća organa. U EU se na organ prosječno čeka tri godine, a od sveukupnog broja bolesnih na listi čekanja, godišnje 30 posto dobije organ, 35 posto ostaje na listi čekanja i jednako toliko umre čekajući.

U posljednjih deset godina od ulaska u organizaciju, Hrvatska je postala najuspješnija članica u programima transplantacije i jedna od najuspješnijih u svijetu.

Po broju transplantacija jetre Centar KB Merkur je najveći centar po volumenu u Eurotransplantu, piše UNA.