Solidarnost na djelu: Europa prihvatila “šparne plinske mjere”, ali uz razna izuzeća

Zemlje Europske unije odobrile su u utorak ublaženu verziju hitnog plana za štednju u potrošnji plina, nakon postizanja kompromisnih sporazuma za ograničavanje štednje u nekim zemljama, dok se pripremaju za daljnja ruska smanjenja opskrbe, piše Reuters.

Europa se suočava s dodatnim smanjenjem isporuke plina koje bi moglo nastupiti već od srijede, kada će ruski Gazprom naveo da će smanjiti protok kroz plinovod Sjeverni tok 1 do Njemačke na petinu kapaciteta.

Desetak zemalja EU-a već se suočava sa smanjenom opskrbom iz Rusije, a Bruxelles poziva države članice da štede plin i skladište ga za zimu iz straha da će Rusija potpuno prekinuti dotok u znak odmazde zbog zapadnih sankcija.

Ministri energetike odobrili su prijedlog da sve zemlje EU dobrovoljno smanje upotrebu plina za 15 posto od kolovoza do ožujka.

Smanjenja bi moglo biti obvezujuće u hitnim slučajevima opskrbe, ali članice EU-a omogućile su izuzeće brojnih zemalja i industrijse, nakon što su se neke vlade oduprle izvornom prijedlogu EU-a da se svakoj zemlji nametne obvezujuće smanjenje od 15 posto.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da će sporazum pokazati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je Europa ostala ujedinjena suočena s najnovijim prekidima isporuke plina Moskvi.

“Nećete nas razdvojiti”, rekao je Habeck.

Mađarska je bila jedina zemlja koja se protivila sporazumu, rekla su dva dužnosnika EU.

Ruski Gazprom okrivio je svoje posljednje smanjenje potrebu za zaustavljanjem rada turbine – razlog koji je odbacio šef EU za energetiku Kadri Simson, koji je potez nazvao “politički motiviranim”.

Rusija, koja je opskrbljivala 40 posto plina u EU prije nego što je napala Ukrajinu, rekla je da je pouzdan dobavljač energije.

Također se kaže da je invazija, započeta 24. veljače, “specijalna vojna operacija”.

Rano u utorak, referentni nizozemski ugovor za prvi mjesec porastao je za gotovo 10 posto i više je od 450 posto više nego prije godinu dana, iako je pao od rekordnih visina dosegnutih nedugo nakon što je Rusija započela svoju invaziju na Ukrajinu.

Zemlje koje ispune cilj EU-a za punjenje skladišta plina do kolovoza mogle bi imati blaže posljedice, a riječ je o desetak država, uključujući Njemačku i Italiju, na temelju trenutnih razina skladišta.

Oni također mogu izuzeti iz štednje plin koji koriste u strateškim industrijama, kao što je energetski intenzivna proizvodnja čelika.

Osim toga, oni s ograničenom sposobnošću izvoza plina u druge zemlje EU-a mogu zatražiti blaže mjere, pod uvjetom da izvoze onoliko koliko mogu. To bi moglo uključivati i Španjolsku, koja se ne oslanja na ruski plin i rekla je da smanjenje vlastite potražnje ne bi pomoglo drugim zemljama jer nema infrastrukturnih kapaciteta za dijeljenje rezervnog goriva.

“Svi razumiju da kada netko traži pomoć, morate pomoći. Pomoć može biti na različite načine, ali vjerujem da će duh suradnje prevladati”, rekla je u utorak španjolska ministrica energetike Teresa Ribera.

Plan EU testirao je solidarnost zemalja, s Grčkom i Poljskom među zemljama koje se protive obveznim redukcijama plina.

Poljska ministrica za klimu Anna Moskwa rekla je da sporazum neće nametnuti nikakva ograničenja na korištenje plina u Poljskoj i usprotivila se ideji da bi zemlja trebala ograničiti upotrebu industrijskog plina kako bi pomogla drugim državama koje se suočavaju s nestašicama.

Neki diplomati EU-a izrazili su zabrinutost da bi broj izuzeća u konačnoj uredbi mogao značiti da ne osigurava da zemlje uštede dovoljno plina za zimu.

Iako su vlade, uključujući Njemačku, najvećeg europskog korisnika plina, povećale svoje mjere za uštedu energije, zemlje EU-a smanjile su svoju kombiniranu upotrebu plina za samo pet posto, unatoč mjesecima skokovitog rasta cijena i smanjenja ruskih zaliha.

“Petnaest posto vjerojatno neće biti dovoljno s obzirom na ono što su Rusi upravo najavili”, rekao je irski ministar okoliša Eamon Ryan.

Dogovor zahtijeva potporu većine zemalja kako bi se pokrenula obvezujuća smanjenja plina, nakon što su se mnogi usprotivili izvornom prijedlogu Komisije da ona ima posljednju riječ.   (Hina)

Foto: fah