Dario Hrebak: Dvije godine trebalo nam je samo za dozvolu za eksploataciju bušotine

Bjelovar želi zadržati svoju čelnu poziciju kao geotermalni pionir Hrvatske, a upravo u tom smjeru idu i najave o prvoj hrvatskoj geotermalnoj toplani koja bi s radom trebala započeti otprilike sredinom 2024. godine. Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak veliki je zagovornik upotrebe geotermalne energije i jedini koji se može pohvaliti da je upravo grad na čijem je čelu uspio dobiti grant na bespovratnih deset milijuna kuna iz zajedničkog fonda Norveške, Islanda i Lihtenštajna ne samo za izradu projektne dokumentacije, nego i za izgradnju prve hrvatske geotermalne toplane.

Geotermalna toplina za poduzetnike

Spomenuta toplana snage četiri megavata napajat će poduzetnike u budućoj poslovnoj zoni Veliko Korenovo veličine 80 hektara, ali i Bjelovarski sajam te buduće bjelovarske toplice.

Prema rezultatima dosadašnjeg istraživanja, riječ je o izvoru koji se nalazi na dubini od 1.500 metara, toplina je između 65 i 70 stupnjeva Celziusa, a kapacitet 27 litara u sekundi. Očekuje se da bi prvo bušenje trebalo započeti na proljeće ili ljeto iduće godine, jer potrebno je najmanje šest mjeseci da se naruči oprema potrebna za bušenje, ali i odabere izvođač radova.

Hrvatskoj u tom segmentu, srećom, ne nedostaje znanja, stručnosti i iskustva i to ponajprije zahvaljujući brojnim istraživačkim bušotinama Ine. Naftna kompanija, istinabog, tražila je naftu i plin, ali tamo gdje je uspjela pronaći geotermalne izvore sve je uredno dokumentirano i danas je to izdašan izvor znanja o geotermalnim potencijalima. A za obzirom da se bušenje za naftu i plin ne razlike od bušenja za geotermalnu energiju niti u radovima, a niti u zakonskoj proceduri, u Hrvatskoj, teorijski, postoji sve što je potrebno da postane geotermalna velesila.

Bremen odgovornosti

Dakako, u praksi je situacija potpuno drukčija, ali Hrebak smatra da će se i to s vremenom promijeniti.

„Osjećamo breme odgovornosti s obzirom da je Bjelovar prvi hrvatski grad u kojemu se putem fonda Norveške, Islanda i Lihtenštajna financiraju i radovi, a ne samo izrada potrebne dokumentacije. Ali upravo iz tog razloga naš projekt se mora realizirati”, govori Hrebak.

Na bjelovarskom području, uvjeren je, postoji potencijal za još pet geotermalnih elektrana poput one koja u obližnjem prigradskom naselju Velika Ciglena, prve elektrane te vrste u Hrvatskoj.

Dugoročni projekt

„U ovom trenutku svi se bave solarnim elektrana jer ih je jednostavno postaviti na krov. Međutim, geotermalna energija ima iskoristivost od 97 posto i tu je neovisno o tomu je li dan ili noć, je li zima ili ljeto, puše li vjetar ili ne puše. Ovo je tek pilot projekt kojim mi planiramo grijati poslovnu zonu. Vrlo je vjerojatno i da će se dio Bjelovara, s projektima sličnim ovome kojeg realiziramo u Velikom Korenovu, moći grijati, ali sigurno ne u sljedećih četiri godine. Dakle, interval koji mi ovdje gledamo je 50 godina, a ne pet godina i to treba jasno reći”, napomenuo je Hrebak. Jedan od izazova svakako je i hrvatska birokracija, odnosno vrijeme potrebno za ishođenje svih neophodnih dozvola.

„Mi smo praktički pet godina radili na ovom projektu samo da bismo došli do ove faze u kojoj smo danas, a još dvije godine trebati će nam da uopće počnemo eksploatirati bušotinu. Dvije godine trebale su nam samo da od nadležnog ministarstva dobijemo dozvolu da možemo koristiti ovaj oblik energije, dakle samo dozvola za eksploataciju”, govori Hrebak dodajući da misli kako će se vremenski rokovi smanjiti jednom kada se stekne praksa i više projekata poput bjelovarske toplane krene u realizaciju.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora

*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije