
S eurom Hrvatska može računati na bolji kreditni rejting, manje kamatne stope, više investicija…
Strani mediji raspisali su se u ulasku Hrvatske u eurozonu, a opširan članak objavio je i The Washington Post. Prenosimo ga u nastavku.
Hrvatska, najnovija članica Europske unije, usvaja euro kao svoju valutu 1. siječnja. Taj potez uvodi naciju od oko 4 milijuna ljudi u središte EU-a, čineći plaćanja lakšim i jeftinijim, a njezinom financijskom sustavu daje sigurnosnu mrežu u budućim krizama. Država, čije gospodarstvo uvelike ovisi o stranim turistima, ulazi i u Schengensku zonu, što Hrvatima omogućuje lakše putovanje Europom.
- Zašto Hrvatska uvodi euro?
Hrvatska je započela svoje nastojanje da se pridruži jedinstvenoj valuti čim je izborila pristup EU-u 2013., korak koji je bio odgođen zbog krvavih ratova 1990-ih kada se Jugoslavija raspala. Taj potez djelomično je usmjeren na učvršćivanje zapadnog opredjeljenja nakon otprilike pola stoljeća komunističke vladavine nakon Drugog svjetskog rata.
2. Kakva je ekonomska logika tog poteza?
To je nedvojbeno još uvjerljivije. Zemlja se više nego bilo koja druga članica EU-a oslanja na turiste, koji stvaraju petinu bruto domaćeg proizvoda i odmor im je puno lakši kada se ne moraju boriti s tečajevima. U međuvremenu, većina privatnih i korporativnih bankarskih depozita u Hrvatskoj drži se u eurima, zajedno s više od dvije trećine duga u ukupnom iznosu od oko 520 milijardi kuna (74 milijarde dolara). Članstvo u europodručju može smanjiti kamatne stope, poboljšati kreditni rejting i učiniti Hrvatsku privlačnijom ulagačima, smatra guverner središnje banke Boris Vujčić. 3. Koje su prednosti?Uvođenjem eura formalizira se dio gospodarske aktivnosti koja se već odvija korištenjem zajedničke valute – od prodaje stanova i automobila do kratkoročnog najma za turiste. Smanjuje devizne troškove izvan turizma na oko 1,2 milijarde kuna godišnje, prema središnjoj banci. Hrvatska dobiva pristup likvidnosti ECB-a i potencijalnom financiranju pomoći iz Europskog stabilizacijskog mehanizma tijekom razdoblja krize. S problemima Grčke koji su sada uglavnom u retrovizoru, pojavila se podrška javnosti za prelazak na euro. Gotovo sve političke stranke podržale su taj potez.
4. A mane?
Što se tiče monetarne politike, nema se puno za izgubiti prepuštanjem kontrole ECB-u budući da je tečaj kune od 1990-ih vezan uz uski raspon trgovanja prema euru i, prije toga, prema njemačkoj marki. Uvođenje eura u Hrvatskoj koštat će lokalne banke oko milijardu kuna godišnje u izgubljenim naknadama za konverziju, ali prelazak smanjuje valutne rizike i poboljšava stabilnost, prema nacionalnom udruženju banaka. Također se očekuje da će euro koštati banke 80-100 milijuna eura u jednokratnim izdacima za prilagodbu njihovih IT usluga i mreža bankomata.
5. S kojim se preprekama Hrvatska suočavala na putu?
Države članice EU-a dale su konačno odobrenje za ulazak Hrvatske u euro 12. srpnja, nakon istočnoeuropskih zemalja Estonije, Latvije, Litve, Slovačke i Slovenije u jedinstvenu valutu. Inflacija se pokazala najvećim izazovom nakon što je rat u Ukrajini doveo do skoka cijena energije i drugih roba. No, to je problem koji zahvaća posvuda: tempo inflacije u europodručju pao je u studenom, najnoviji podaci, ali su potrošačke cijene i dalje skočile 10,1% u odnosu na godinu ranije.
6. Koje još zemlje žele uvesti euro?
Jedna svakako jest: Bugarska. No pomaknula je svoj raspored za godinu dana do 2024. nakon što je primljena u čekaonicu europodručja poznatu kao ERM-2 2020., u isto vrijeme kad i Hrvatska. Rumunjska je također izrazila želju. Unatoč obvezi o pridruživanju eurozoni, najveće zemlje u regiji ne žure. Poljska, primjerice, svoju sposobnost da preživi globalnu financijsku krizu 2008. bez recesije pripisuje tome što je zadržala neovisnu monetarnu politiku.
7. Kako izgledaju nove hrvatske kovanice?
Na kovanicama je karta zemlje i nacionalni motiv šahovnice. Imaju i slike kune, ili lasice, i prikazuju izumitelja Nikolu Teslu, etničkog Srbina rođenog u današnjem hrvatskom gradu Smiljanu. Središnja banka Srbije rekla je da će poduzeti mjere ako se Hrvatskoj dopusti korištenje Tesline slike.
Foto: Unsplash

