Zbog Orbanovih komunističkih mjera Mađari danas gorivo kupuju u Hrvatskoj

Uz obnovu potresom oštećenih područja, vladin glavni prioritet bitka je protiv inflacije. Kako izgleda kada se ta bitka izgubi, zorno prikazuje primjer Mađarske koja je još prošloga ljeta bila omiljena šoping destinacija hrvatskih građana, a danas je obratno. Viktora Orbana, mađarskog premijera, često se slavilo kao velikog domoljuba koji je znao lupiti šakom u stol i stjerati pohlepne bankare i trgovce u kut.

Kada je inflacija zbog ruske agresije na Ukrajinu počela divljati, Orban je herojski zamrznuo cijene goriva i ograničio cijene osnovnih namirnica. Tim jednostavnim potezom mislio je da je riješio jedan od najkompleksnijih ekonomskih problema i to na stari, prokušano neuspješan komunistički način.

‘Svinjetina nikad jeftinija’

Sjećam se naslova iz doba Jugoslavije koji je glasio: Svinjetina nikad jeftinija. U članku se hvalilo Savezno izvršno vijeće, što je pandan vladi, koje je postavilo cijenu svinjetine na neku smiješno malenu razinu, kao da danas kilogram svinjskog buta košta 15 kuna. Sve je bilo fantastično, mjera savršeno uspjela, ali u zadnjem odlomku novinar je uspio navesti da svinjetinu nigdje ne možete kupiti jer je po toj cijeni seljaku neisplativa proizvodnja. Želite li svinjetinu, morat ćete je kupiti kod seljaka, i to po cijeni koju vam on odredi, krila se poanta članka.

Dakako, ograničenja cijena mogu funkcionirati, ali moraju biti vješto postavljena i nikako ne smiju predstavljati dugoročno rješenje. Ograničenje cijene benzina u Hrvatskoj funkcionira jer cijena litre benzina nije, kao u Mađarskoj, bila ograničena na neodrživih devet kuna po litri, nego ipak na malo više. Kao što je poznato, Mađari su potrošili svoj jeftini benzin i sad po gorivo – idu u Hrvatsku.

Slično je i s cijenama osnovnih namirnica. One su u Hrvatskoj i dalje ograničene, ali tržišne cijene znaju biti i ispod tog plafona, što znači da nećemo imati primjer “jugoslovenske svinjetine”.

Teleoperateri odustali od poskupljenja

Od poskupljenja su, čini se, odustali i teleoperateri, iako su već podnijeli zahtjev HAKOM-u. Razlog iznenadnog odustajanja mogao bi se pronaći i u razgovorima s nekim iz vlade tko ih je podsjetio na desetke milijardi kuna vrijedan paket mjera za ublažavanje posljedica krize.

Sada dolaze najave o novom valu poskupljenja od 1. ožujka, a ovoga puta riječ je o multinacionalkama koje očito nisu fascinirane mjerama vlade. Bilo bi apsurdno da vlada ograničava cijenu Coca-cole, ali to bi poskupljenje moglo biti dobra prilika da domaći proizvodi postanu konkurentniji. Hrvatska ima jaku prerađivačku industriju i prilično niske cijene energenata, što omogućuje niži trošak proizvodnje.

Multinacionalkama hrvatsko je tržište maleno i nezanimljivo, a uz kvalitetnu kampanju i konkurentne cijene mogla bi se stvoriti šansa da hrvatski građani u većoj mjeri kupuju hrvatsko.