Bilogora i Podravina – cestovno slijepo crijevo Hrvatske. Kada će agoniji napokon doći kraj? (2)

Izgradnja Podravsko-bilogorskog ipsilona, ključne prometnice za središnji dio Hrvatske, protegnula se na više od desetljeća bez gotovo ikakvih konkretnih rezultata za građane, no prema recentnom razvoju događaja, stanovnici toga dijela Lijepe naše ipak će dočekati lijepe vijesti.

Podsjetimo, na bilogorskom kraku dionica Vrbovec 2 – Farkaševac otvorena je sredinom travnja 2019. godine, puno desetljeće nakon svečanosti potpisivanje ugovora, dok su na podravskoj strani radovi ipak išli nešto brže, pa je za dionicu dugu 11 kilometara trebalo „tek” osam godina.

Bez izlaza u Brezi

Potom je ponovno uslijedila višegodišnja stanka, no ovoga puta bilogorski dio stekao je djelomičnu prednost jer su saborski zastupnici toga kraja uspjeli izlobirati dodatnih pet kilometara dionice od Farkaševca do prigradskog bjelovarskog naselja Breza. Međutim, vozači automobila i njihovi putnici uspjeh svojih narodnih zastupnika ipak neće moći osjetiti na bržem putovanju do Zagreba. U Brezi, naime, nije predviđen izlaz s brze ceste.

Iako su Hrvatske ceste nastavile projektirati i objavljivati natječaje za izgradnju dionica od Breze prema Bjelovaru, odnosno od Križevaca do izlaza u Kloštru Vojakovačkom, prve konkretne najave ponovnog početka izgradnje stigle su rujnu 2021. godine na svečanoj proslavi Dan Grada Bjelovara.

No, tada se pojavio novi i vrlo specifičan problem – zbog pandemije COVID-a cijena i posljedičnih poremećaja u dobavnim lancima, drastično je poskupio i materijal i rad pa tvrtke koje su ugovorile izgradnju navedenih pravaca posao nisu mogle obaviti po onim cijenama koje su ugovorene.

Hrvatske ceste tada su imale izbor – poništiti natječaje i izgubiti nekoliko dodatnih godina ili pregovarati s postojećim izvođačima radova i nastaviti s izgradnjom cesta koje Bilogorcima i Podravcima život znače.

Dugi, ali uspješni pregovori

Pregovori su trajali više od godinu dana, ali rezultirali su uspješnim dogovorom. Građevinski strojevi vraćeni su na gradilišta, a radovi su započeli u srpnju ove godine. S obzirom da je rok za izvođenje radova 30 mjeseci, za očekivati je da će dionice Breza – Bjelovar, odnosno Križevci – Kloštar Vojakovački, otvoriti najkasnije u siječnju 2026. godine.

Podsjetimo, obje dionice ceste projektirane su za brzinu od 100 km/h te s ukupnom širinom traka od osam metara, pri čemu vozni trak ima dvije staze širine 3,5 metara te dodatnih metar širine rubnog traka. Razdjelni pojas širok je četiri metra, pa je ukupna kruna ceste široka 24 metra. Treba reći i da dionice ceste do Farkaševca na bilogorskom kraku, odnosno od Križevaca na podravskom kraku imaju oba traka, a brza cesta u oba pravca nastavlja se s jednim trakom, iako se projektiraju za dva traka. Drugi trak dodat će se kada promet bude dovoljnog intenziteta.
Na dionici Vrbovec 2 – Bjelovar također se nalaze četiri čvorišta, 14 putnih prijelaza i četiri putna prolaza, sedam mosta, 11 prijelaza za životinje i dva odmorišta. Kada se sve zbroji, na toj su dionici 32 objekta.

‘Najvažniji projekt’

Značaj kvalitetnog cestovnog povezivanja Bjelovara i Koprivnice sa Zagrebom naglasio je i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković gostujući u Bjelovaru povodom zajedničke proslave blagdana sv. Huberta.

“Po mojem dubokom uvjerenju, to je najvažniji projekt za Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Izgradnjom brze ceste Bjelovarsko-bilogorska županija bit će u ravnopravnom položaju u odnosu na ostale županije. Očekujemo dinamičan rad izvođača, vrlo angažiran pristup Hrvatskih cesta, a što se tiče Vlade, saborskog zastupnika Mire Totgergelija, župana Marka Marušića i gradonačelnika Darija Hrebaka, nema nijednog susreta a da netko od njih tu temu ne podiže. Svi su tu jedinstveni i mi ćemo tu pomoći”, kazao je premijer Plenković.

Ovaj tekst objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz programa poticanja novinarske izvrsnosti