Preporod vune: Kako od otpada doći do održivih rješenja?

U sklopu 22. izložbe paške ovce i paškog sira održana je i zanimljiva panel rasprava o vuni, prirodnoj sirovini koja je s vremenom postala otpad. O ovom ekološkom problemu raspravljali su stručnjaci s područja agronomije, gospodarstva i veterine. Raspravljalo se o tome zašto je jedan od najvažnijih prirodnih materijala postao problem i kako to promijeniti.

“Razgovarali smo o vuni i njezinom potencijalu te primjerima dobre prakse. Nadamo se da će ova rasprava potaknuti OPG-ove, udruge ovčara i proizvođača te jedinice lokalne samouprave na bolje promišljanje o vuni kako bi se ona na otoku Pagu konačno počela sakupljati i slati na obradu,” kazala je Ana Žunić, predsjednica Udruge Volim Vlašići.

Nekada je vuna bila nezamjenjiva, a danas vrlo mali broj ovčara koristi vunu nakon šišanja. Često se uništava paljenjem, što dodatno negativno utječe na okoliš.

“Vuna je u prošlosti bila izuzetno važna, vjerojatno jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda. Mogla ju je dati samo ovca i po tome je ovca bila jedinstvena i drugačija od ostalih životinja. Danas je vuna gotovo zanemarena te, nažalost, polako klizi iz kategorije proizvoda u kategoriju otpada te se u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, nastoje pronaći nova rješenja kako zbrinuti vunu,” rekao je Boro Mioč, profesor na Agronomskom fakultetu.

No, postoje i primjeri dobre prakse, a oni dolaze s otoka Krka. U suradnji s jedinicama lokalne samouprave, komunalnim poduzećem i OPG-ovima, vuna je na otoku Krku dobila novi sjaj.

“U zadnje četiri godine uspjeli smo sakupiti oko 20 tona vune, a onu vunu koju smo mogli preraditi odvezli smo u Sloveniju, u blizinu Maribora, gdje nam je najbliža tvornica koja radi s vunom. Nakon prerade smo napravili posebnu liniju krčke pređe koju smo posljednje tri godine prodavali s velikim uspjehom. Vidimo da postoji potreba za takvim proizvodom, samim time i veliki interes ljudi, tim više što se prava ovčja vuna teško pronalazi,” izjavila je Karla Škorjanc iz Poljoprivredne Zadruge otok Krk.

Pokazalo se da interes postoji te da je vuna sirovina široke namjene, od građevine i tekstila do poljoprivrede.

“Vuna je odlična za izolaciju te se od nje radi građevinska izolacija, a koristi se i u madracima i jastucima te u još brojnim stvarima,” dodala je Škorjanc.

“Rješenja je mnogo, a potencijala ima za puno više, no treba se prilagoditi današnjem vremenu i tržištu. Nekada je bilo uobičajeno da žene koje čuvaju ovce kasnije prerađuju vunu i pletu je, no to je prošlo svršeno vrijeme. Kotač tržišta i civilizacije ne može se okretati unatrag, samo unaprijed, i treba tražiti suvremenija i jednostavnija rješenja. Vuna ima primjenu u građevinarstvu, u poljoprivredi, u automobilskoj i farmaceutskoj industriji, ali i u brojnim drugim granama,” zaključio je profesor Mioč.

Vuna nije i ne bi trebala biti otpad, zaključak je panel rasprave. Prije svega, potrebno je stvoriti preduvjete kako bi se i na otoku Pagu vuna počela sustavno prikupljati i slati na obradu, jer je vuna u Hrvatskoj pala na niske grane i od cijenjenog proizvoda postala ekološki problem.