Zadar u sjeni prošlosti: Saga o ustašama i partizanima uzima svoj danak

U hrvatskom gradu Zadru, povijesne sjene ustaša i partizana ne prestaju bacati svoj mračni obris na suvremenost, izazivajući podjele i nasilje koje se proteže daleko izvan povijesnih udžbenika. Posljednji val huliganstva u gradu, koji uključuje napade na političare i vandalizam, postavlja pitanje kada će ova dugotrajna saga konačno pronaći svoj epilog.

Nedavni i današnji incidenti u Zadru, uključujući bacanje boje na automobile parkirane u dvorištu obiteljske kuće zadarskog gradonačelnika Branka Dukića i urezivanje ustaškog simbola na automobil gradskog vijećnika HSP-a Mate Lukića, samo su najnoviji u nizu nasilnih akata. Napadi nisu samo fizičke prirode već nose i tešku simboliku, koja odzvanja povijesnim tenzijama između ustaškog pokreta i partizanskih snaga iz doba Drugog svjetskog rata.

Izjava HDZ-a, kojom se oštro osuđuje bilo koji oblik nasilja, ističući važnost mira i sigurnosti za sve građane, bez obzira na njihovu političku ili bilo koju drugu pripadnost ističući kako iza ovih napada ne stoji politička motivacija kako to tvrdi SDP , te  reakcija Daniela Radete, predsjednika gradskog SDP-a, koji osuđuje nasilje nad gradonačelnikom, pokazuju duboku političku polarizaciju koja proizlazi iz ovih događaja. Ovo nasilje nije samo pitanje javne sigurnosti; ono je simptom dubljih društvenih podjela koje se hrane iz povijesnih rana i ideoloških razlika.

Saga o ustašama i partizanima u Hrvatskoj nije samo povijesna nota; ona je živa i utječe na suvremene političke, društvene i kulturne diskurse. Ova dugotrajna podjela dovodi do pitanja identiteta, pripadnosti i interpretacije prošlosti, što često rezultira konfliktima koji sežu u svakodnevni život.

Pitanje je, dakle, ne samo kada će ova saga završiti, već i kako. Rješenje leži u dubokom i iskrenom suočavanju s prošlošću, obrazovanju koje promiče razumijevanje i toleranciju te u političkom i društvenom liderstvu koje se usmjerava na pomirenje i zajedničku budućnost.

Zadar, kao “grad slučaj” u ovom kontekstu, postaje simbol potrebe za preispitivanjem kako društvo pristupa svojoj prošlosti i sadašnjosti. Je li dosta nasilja? Odgovor leži ne samo u rukama onih na vlasti već i u zajednici koja mora odlučiti hoće li dopustiti da ih povijesne sjene vuku unazad ili će krenuti naprijed ka svjetlijoj budućnosti.

Kako se Zadar i Hrvatska kao cjelina nose s ovim izazovima, bit će presudno ne samo za njihovu unutarnju koheziju već i za sliku koju predstavljaju svijetu. Povijest ne može biti promijenjena, ali način na koji se s njom suočavamo i učimo iz nje može definirati našu budućnost.