Hrvatska kažnjena zbog ‘Crnog brda’ u Biljanima Donjim: “Država obvezna platiti paušalnu kaznu od milijun eura te dodatnih 6.500 eura za svaki dan kašnjenja sanacije”

Sud Europske unije izrekao je Hrvatskoj financijske sankcije zbog nesaniranog odlagališta otpada poznatog kao ‘Crno brdo’ u Biljanima Donjim, blizu Benkovca. Država je obvezna platiti paušalnu kaznu od milijun eura te dodatnih 6.500 eura za svaki dan kašnjenja sanacije. Ova odluka rezultat je višegodišnjeg ignoriranja europskih propisa o gospodarenju otpadom i obveza koje Hrvatska ima kao članica Europske unije.

Dugogodišnji problem i presude koje se ne provode

Još 2019. godine, Sud EU presudio je da Hrvatska nije poštovala europske direktive o otpadu, čiji je cilj spriječiti ili smanjiti negativne učinke gospodarenja otpadom na okoliš i zdravlje ljudi. Unatoč toj presudi, odlagalište nije sanirano, što je rezultiralo novim sankcijama, piše Telegram.

“Crno brdo” sadrži oko 140.000 tona kamenog agregata, odnosno oporabljene troske, koja je odlagana od 2010. godine, manje od 50 metara od obližnjih kuća. Stručne analize upozoravaju da postoji opasnost od ispuštanja štetnih tvari, uključujući povišene vrijednosti opasnih sastojaka te povećanu radioaktivnost materijala.

Nova tužba i povećane sankcije

Europska komisija je u svibnju 2023. podnijela novu tužbu protiv Hrvatske zbog nepoštivanja presude iz 2019. godine. Sud je u svojoj posljednjoj odluci utvrdio da Hrvatska nije ostvarila znatan napredak u izvršenju presude te da potpuno zbrinjavanje otpada neće biti dovršeno prije kolovoza 2025., što je otprilike 15 godina nakon njegova odlaganja.

„Više od tri godine nakon presude Hrvatska nije poduzela nikakve konkretne korake: neuklonjeni otpad i dalje stvara rizike za zdravlje i okoliš. Nije jasno kako će se otpad zbrinuti i kad će lokacija biti očišćena”, upozorili su iz Bruxellesa prilikom pokretanja nove tužbe.

Ova praksa Europske komisije nije neuobičajena – slične sankcije već su bile izrečene drugim članicama EU-a koje nisu poštivale pravila o gospodarenju otpadom. Italija je, primjerice, plaćala višemilijunske kazne, dok su dnevni penali za Grčku dosezali i do 30.000 eura, piše Telegram.

Birokratske prepreke i odgode sanacije

Vlada Republike Hrvatske tek je u kolovozu 2023. donijela odluku o sanaciji odlagališta, a postupak je dodijeljen Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Početkom 2024. godine Fond je objavio javni natječaj za uklanjanje otpadne troske, no postupak se ubrzo našao u problemima. Na natječaju je pobijedila tvrtka Kemokop iz Dugog Sela, ali je na odluku uložena žalba od strane zajednice ponuditelja Brina iz Splita i Uzda iz Sinja. Zbog toga je sanacija tzv. Crnog brda do daljnjeg odgođena, što znači da će dnevne kazne od 6.500 eura nastaviti rasti sve dok se problem ne riješi.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije priopćilo je da, zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, provodi aktivnosti za što brže uklanjanje troske s lokacije Biljane Donje.

Što dalje?

Očekuje se da će sanacija biti dovršena do kolovoza 2025. godine, no do tada će dnevne kazne dodatno opteretiti državni proračun. Svakim danom odgode, Hrvatska gubi dodatnih 6.500 eura, što će se u konačnici odraziti na porezne obveznike.

Ove sankcije snažan su signal hrvatskim vlastima da hitno riješe problem Crnog brda kako bi zaštitile zdravlje stanovnika i okoliš te izbjegle daljnje financijske gubitke. Ukoliko se sanacija nastavi odgađati, iznos kazni mogao bi dodatno narasti, a Hrvatska bi mogla snositi još veće posljedice na međunarodnoj razini.

Lokalni stanovnici, koji već godinama traže rješenje, sada se nadaju da će pod pritiskom visokih financijskih kazni država konačno poduzeti konkretne korake za uklanjanje otpada. No, s obzirom na dosadašnje kašnjenje i administrativne prepreke, ostaje pitanje hoće li se problem zaista riješiti u predviđenom roku do kolovoza 2025. ili će Hrvatska i dalje plaćati visoke kazne zbog vlastite neaktivnosti.