Stočari poručuju: Ili korak naprijed ili potpuna propast

BJELOVAR – Sajamski prostor Gudovac je još danas i sutra gospodarsko-poljoprivredno središte Hrvatske zahvaljujući 28. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu, a po posjećenosti se vidi da su građani nakon dvogodišnje nametnute pandemijske stanke željni takvih manifestacija.

-Nedostajao mi je sajam, uvijek je bio proljetni sajam, pa jesenski i uvijek je bilo lijepo. Covid potvrda za ulazak mi nije bila nikakav problem jer sam se cijepio – kaže u prolazu Darko Petričić iz Orovca.

Unatoč organizacijskim izazovima sajam je okupio oko 300 izlagača iz Hrvatske i još deset zemalja, a kao i obično na Bjelovarskom sajmu jedni uz druge, rame uz rame stoje skupocjeni traktori i mali poljoprivredni proizvođači. Među njima i bjelovarski proizvođač kupinovog vina Marijan Pavlović koji je i sam jedva dočekao povratak sajma.

-Ostalo nam je dosta vina tako da smo na OPG-u jedva dočekali sajam, a valjda će nam ispuniti očekivanja da se riješimo dijela. Nadamo se da će biti ljudi, da će prepoznati naš proizvod i kupiti ga – navodi svoja očekivanja bjelovarski vinar.

Središnji dio jesenske sajamske manifestacije je kao i obično Državna stočarska izložba na kojoj svojih 300 grla izlaže 150 uzgajivača koje u poljoprivredi, kažu nam, drže tvrdoglavost, entuzijazam i odbijanje da u vjetar bace ono što su mukotrpno stvarali godinama. Stočarstvo je suočeno s dva istovremena udarca – cijena stočne hrane raste, a otkupna cijena njihovih proizvoda pada. Primjerice, kilogram kukuruza je lani bio kunu i dvadeset, a ove godine je kunu i osamdeset. Istovremeno je cijena mlijeka s dvije kune i 80 lipa pala na dvije kune i sedamdeset lipa, a neki ne dobiju ni toliko. U posljednjih šest godina stanje nije bilo ovoliko teško, priča nam mladi narćanski mljekar Mile Špehar koji od proizvodnje ipak ne odustaje.

-Zasad se gura, ali problem je u tome koliko dugo ćemo gurati. Trenutno nas najviše drži entuzijazam i navika da nam nije lako, a koliko ćemo dugo moći izdržati to ne znamo – govori nam u isto vrijeme dok svoje krave priprema za izložbu Špehar.

Koliko dugo još može izdržati ne zna ni Slobodan Lončar iz Podgoraca koji se bavi svinjogojstvom i donedavno je imao oko trideset krmača, 300 tovljenika i odojke, ali je bio prisiljen na rez.

-Zbog loših cijena i slabog tržišta smo bili prisiljeni smanjiti i broj krmača, njih smo smanjili na dvadeset, prepolovljen je i tov – navodi Lončar.

Ipak, unatoč tome što cijene hrane, ali i veterinarskih lijekova lete u nebesa, a ono što oni zarade se stanjuje, neki ne samo da ne odustaju već i unaprijeđuju proizvodnju. Među njima je i Kruno Prvčić iz Koprivničkih Brega kojem je upravo u Gudovcu uručen ugovor o korištenju Mjere 4 Programa ruralnog razvoja. Situacija je, kaže, jasna.

-Ili idete naprijed ili propadate skroz, tu nema puno dvojbe – tumači način opstanka koprivnički svinjogojac.

I dok stočari ukazuju na požare koji prijete njihovoj proizvodnji, premijer Andrej Plenković poručuje kako država na njih nije zaboravila.Vlada je naime izborila promjene Programa ruralnog razvoja.

-Tim su promjenama sektoru stočarstva omogućene dodatne potpore u iznosu većem od 200 milijuna kuna putem mjere dobrobit životinja te dodatnih 80 milijuna kuna za novu potporu korištenja stajskog gnoja na oranicama – navodi oblike potpore stočarima premijer.

Dugoročni cilj je, naglasio je Plenković, poljoprivreda koja proizvodi više, kvalitetnije i konkurentnije, ali i da ukupna vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje do 2030. vrijedi trideset milijardi kuna godišnje. Sada je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku na oko 19 milijardi. Stočari opterećeni problemima koji plešu po rubu opstanka te najave ipak uzimaju s dozom rezerve.