5.000 biljaka na dohvat ruke: Što sve raste u hrvatskoj prirodi?

Hrvatska je treća zemlja u Europi po bioraznolikosti. Na prostoru manjem od 57.000 četvornih kilometara raste više od 5.000 biljnih vrsta – skoro pola cjelokupne europske flore. Dok dio tog bogatstva čuvaju zaštićena područja, velik dio raste uz putove, livade i šumske rubove.

Za usporedbu, Velika Britanija je tri do četiri puta veća od Hrvatske, a ima samo 1.500 biljnih vrsta. Hrvatska ih ima 5.000. Razlog je raznolikost krajobraza – od Jadranskog mora preko krških polja i šuma do planinskih livada. Svako područje ima svoje specifične vrste. Među njima je i 377 endemskih biljaka koje rastu isključivo na našem tlu, poput velebitske degenije, hrvatske perunike ili biokovskog zvončića.

Ta prirodna raznolikost stoljećima se koristi u svakodnevnom životu. Najstarija poznata hrvatska ljekaruša “Kako se razne bolesti liječe” datira iz 14. stoljeća. U 19. stoljeću svećenici u Primorju i Dalmaciji uređivali su crkvene vrtove ljekovitog bilja te od njega pripremali lijekove u posebnim prostorijama zvanima “apoteka” ili “spremnica”. Danas se plantažno ljekovito bilje uzgaja na gotovo 9.000 hektara, proizvodi se više od 6.000 tona godišnje, a 90% se izvozi.

Ne morate imati plantažu da biste iskoristili prirodno bogatstvo. Uz putove, livade i šumske rubove rastu deseci samoniklih ljekovitih biljaka. Kamilica se koristi za smirenje i bolji san, kadulja ima antibakterijska svojstva i koristi se za grlobolju, kantarion pomaže kod blage depresije i nesanice, a kopriva je bogata željezom i vitaminom C. Trputac je prirodni antiseptik za male rane, matičnjak smiruje napetost, a stolisnik ima protuupalno djelovanje. Većinu ovih biljaka možete prepoznati po karakterističnom obliku lista ili mirisu.

Strogo zaštićene vrste, kojih u Hrvatskoj ima gotovo 1.000, ni u kom slučaju ne smijete brati. Zakon zabranjuje branje, rezanje, iskopavanje ili uništavanje tih biljaka. Radi se o ugroženim ili jako rijetkim vrstama kojima prijeti izumiranje. Tisa, hrvatska perunika, velebitska degenija, dalmatinska iglica i stotine drugih pod su strogom zaštitom. Prije nego krenete brati bilo što, provjerite je li vrsta zaštićena.

Osim biljnog svijeta, Hrvatska njeguje i svoju prirodnu baštinu kroz zaštićena područja. Osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode godišnje posjeti gotovo tri milijuna ljudi. Plitvička jezera sama privuku preko 1,3 milijuna posjetitelja i od 1979. su godine na UNESCO-vom popisu svjetske prirodne baštine. Parkovi zapošljavaju lokalno stanovništvo, doprinose razvoju infrastrukture i financiraju projekte zaštite i istraživanja.

Ipak, klimatske promjene, urbanizacija i širenje invazivnih vrsta mijenjaju krajolike. U Hrvatskoj je zabilježeno više od 600 stranih vrsta biljaka i oko 300 stranih vrsta životinja, a procjenjuje se da je 10 do 15% invazivno. Neke, poput žljezdastog pajasena ili svilenkastog volara, brzo se šire i istiskuju autohtone vrste. Ti organizmi nemaju prirodnih neprijatelja, natječu se s domaćim vrstama za prostor i hranu te mijenjaju uvjete na staništu.

Ako želite pridonijeti očuvanju, evo konkretnih koraka. Posjetite nacionalne parkove izvan glavne sezone – u proljeće ili jesen je sve ljepše, atmosfera je mirnija, a pomaže se smanjiti pritisak na osjetljive ekosustave. Ako idete u šetnju prirodom, pridržavajte se označenih staza i ne berite zaštićene vrste. Podržite domaće proizvođače ljekovitog bilja kupujući domaće čajeve, hidrolate i prirodnu kozmetiku umjesto uvoznih. I konačno, naučite prepoznati bar nekoliko samoniklih ljekovitih biljaka. Ta vas vještina košta ništa, a donosi puno.

Ovaj sadržaj je dio projekta Eko Tragači koji podržava JANAF