Zbog afričke svinjske kuge potrebne su velike investicije u poboljšanje biostandarda

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Hrvatski svinjogojci suočavaju se s izazovima koji ozbiljno prijete budućnosti svinjogojstva u zemlji. Unatoč tome što afrička svinjska kuga (ASK) još nije stigla u Hrvatsku, prijetnja ove bolesti visoko visi nad sektorom. Sastanak održan u Gudovcu u Bjelovaru pokazao je kako je stanje alarmantno. Hrvatski svinjogojci ne sumnjaju da će se ASK pojaviti, nego se pitanje postavlja kada i koliko će uništiti sektor.

Afrička svinjska kuga predstavlja prijetnju svinjogojstvu i opasnost od njenog brzog širenja. Podsjetimo, to je virusna bolest koja napada domaće i divlje svinje. Ova bolest nije opasna za ljude, ali može imati katastrofalne posljedice za svinjogojstvo i gospodarstvo. ASK se širi preko kontaminiranih objekata, odjeće, vozila i divljih svinja, što otežava kontrolu širenja bolesti. Velika brzina širenja ASK-a često rezultira masovnim klanjem svinja kako bi se spriječilo daljnje širenje.

S obzirom na ozbiljne prijetnje koje ASK predstavlja, svinjogojci i vlasti moraju poduzeti odlučne korake kako bi se zaštitila svinjarska industrija od ove opasne bolesti. Što je još važnije, pogađa male i srednje proizvođače koji se bave tradicionalnim načinom uzgoja svinja. Ti proizvođači često nemaju financijske resurse za uspostavljanje i održavanje visokih biosigurnosnih standarda na svojim farmama. To čini sektor posebno ranjivim na širenje bolesti.

Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, iznio je svoju zabrinutost na sastanku. Upozorio je kako su velike investicije potrebne kako bi se osigurao održiv uzgoj svinja u Hrvatskoj. Najveći izazov s kojim se svinjogojci suočavaju je osiguranje stroge biosigurnosti na farmama kako bi se spriječilo širenje ASK-a. To zahtijeva izgradnju potpuno zatvorenih farmi s kontroliranim pristupom i odlaskom vozila, ljudi i životinja. Ove investicije su ključne zaštite i budućnosti industrije svinjogojstva u zemlji.

S obzirom na nepredvidivu prirodu ASK-a i velike štete koju može prouzročiti, pitanje je hoće li se svinjogojci i dalje baviti ovom granom stočarstva nakon što se epidemija ASK-a smiri. Investicije su ključne za održavanje biosigurnosnih standarda i zaštite farmi od ove smrtonosne bolesti.

Osim izazova koji se odnose na ASK, hrvatska proizvodnja svinjetine suočava se s drugim problemima. Trenutno zadovoljava samo polovicu domaćih potreba, a očekuje se dodatni pad proizvodnje za 20 posto. Ovo će dodatno pogoršati ovisnost o uvozu svinjetine, što može dovesti do povećanja cijena na domaćem tržištu.

Uz to, i druge europske zemlje suočavaju se s izazovima u svinjogojstvu zbog prisutnosti ASK-a. Smanjenje proizvodnje u cijeloj Europi moglo bi rezultirati značajnim rastom cijena svinjetine, čak i do 50 posto, u sljedeće dvije godine. To bi imalo ozbiljne posljedice na potrošače i gospodarstvo općenito.

Hrvatska ima priliku razviti održivu industriju svinjogojstva, no to zahtijeva hitne investicije u biosigurnost i modernizaciju farmi. Također je potrebno promicati svijest o važnosti domaće proizvodnje i podržati svinjogojce u ostvarivanju tih ciljeva. Održivost sektora svinjogojstva ključna je za sigurnost opskrbe hranom, ekonomsku stabilnost i zaštitu okoliša.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!