Središnja Hrvatska uskoro će dobiti novi hodočasnički put, evo koji!

Sve Camino rute u svijetu potječu od El Camino de Santiago – Puta svetog Jakova u Španjolskoj, jedinstvenog pješačkog iskustva koje je kroz stoljeća obogatilo živote milijuna ljudi. U srednjem vijeku hodočasnici su pješačili od svojih domova do Santiago de Compostele i natrag, što je smatra se izvornom rutom, dok su tijekom vremena u različitim zemljama nastale brojne varijante. S Marijom Galić iz grupe Camino Bjelovar, koja je osnovana ranije ove godine, popričali smo o Caminu, a ona nam je otkrila da rade i na uspostavi slične rute u našoj županiji.

Da bi to bilo ostvarivo, potrebno je pronaći i mjesta povezana sa svetim Jakovom. Nakon opsežnog istraživanja, upravo su to uspjeli identificirati u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, o čemu smo već pisali. Sada nam je naša sugovornica predstavila konkretne lokacije.

– Prva lokacija je kapela u Jakopovcu, smještena na bilogorskom području. Kapela svetog Jakova izgrađena je 1837. godine, no trenutno je u jako lošem stanju i zahtijeva obnovu. Inventar iz te crkve nalazi se u Konzervatorskom odjelu i čeka svoj povratak u obnovljeni prostor – kaže Galić.

Tri moslavačka bisera sadrže tragove svetog Jakova

Nakon toga slijede tri značajna moslavačka mjesta. Jedno od njih je kapela u Gornjoj Plošćici, koja se prvi put spominje još u 14. stoljeću, no tijekom vremena je propadala.

– Crkva je pretrpjela oštećenja, vrijeme je učinilo svoje, a nije na vrijeme sanirana. Materijal koji je bio namijenjen za obnovu kapele iskorišten je za izgradnju crkve u Hercegovcu, a u Gornjoj Plošćici ostao je samo drveni toranj. Međutim, mještani su, u suradnji s Općinom Velika Trnovitica, što je vrijedno pohvale, 1993. godine podigli novu crkvu na mjestu svetišta koje je sada crkva svetog Jakova – pojašnjava Galić.

Nadalje, tu je kapela svetog Franje Asiškog u Bojani, koja, iako datira iz 18. stoljeća, također sadrži važnan dokaz prisutnosti svetog Jakova.

– Jedan od pokrajnih oltara posvećen je svetom Jakovu – pojašnjava.

Na kraju, nezaobilazna je crkva svete Marije Magdalene u Čazmi, podignuta u 13. stoljeću, nekoliko puta uništavana, a danas je zaštićeno kulturno dobro.

– Ova crkva je posebna ne samo zbog svoje starosti i crkvenog inventara, već i zbog toga što je broj njezinih oltara tijekom vremena rastao. U početku ih je bilo tri, a kroz nadogradnje i restauracije došlo se do devet oltara koliko ih ima danas. Kaj jednog od pokrajnih oltara, onog svetog Roka, nalazi se kip svetog Jakova – otkriva Galić.

Prije otvorenja rute očekuje ih puno posla

Posebno je važno da je crkva u Čazmi uključena u projekt Transromanica, što daje dodatnu vrijednost cijelom pothvatu. No, bez obzira na sve ove pozitivne informacije, kako ističe Galić, stvaranje i održavanje Camino rute bit će dugotrajan proces.

– Pred nama je velik posao kako bismo napravili sve što je potrebno da naša Camino ruta zaživi. No, važno je ne samo da ju pokrenemo, već i da je održavamo živom. Naš put neće biti brz, a kada dođemo do kraja, odnosno kada ruta bude spremna za otvaranje, zapravo tek tada počinje prava avantura. Tada započinje i naš osobni Camino, a sve do tada je samo priprema za to – zaključuje Galić, koja poziva sve zainteresirane iz županije da se uključe u stvaranje i održavanje rute ili da informacije proslijede onima koje to zanima.

Ovaj tekst je sufinanciran od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.