Mladi čuvari Jadrana iz Osnovne škole Bartula Kašića kroz edukaciju i praksu grade održivu budućnost

Na Odjelu za mlade Gradske knjižnice Zadar održana je završna konferencija projekta SHORE. Riječ je o europskom projektu Sea, Eco, Art Activity, koji je provodila Osnovna škola Bartula Kašića, a kroz koji su učenici potaknuti na zajedničko rješavanje problema opasnih tvari i morskog otpada, posebno plastike i mikroplastike u moru.

Na moru i od mora živimo, no koliko o njemu zapravo znamo i koliko ga čuvamo? Koliko su mladi svjesni da je more potrebno zaštititi? Kako bi svoje učenike osnažila da postanu nositelji promjena i ekološki osviješteni građani, Osnovna škola Bartula Kašića provodila je projekt Sea, Eco, Art Activity.

Europska unija je prije godinu dana raspisala natječaj u sklopu programa SHORE. Riječ je o projektima koji se bave zaštitom mora i obrazovanjem učenika o načinima očuvanja morskih ekosustava. Osnovna škola Bartula Kašića prijavila se na natječaj i osigurala sredstva koja su omogućila realizaciju planiranih aktivnosti. Kroz projekt su održani sati rada s učenicima, a uključeni su i vanjski partneri sa Sveučilišta u Zadru, profesorice Mamut i Mokos, te predstavnici civilnog društva, udruga Eko Zadar. Osnovni cilj projekta bio je povećati razinu pismenosti učenika o važnosti očuvanja mora u današnjem globaliziranom svijetu – kazao je izvršni savjetnik Dinko Marin.

Više od 150 milijuna tona plastike nalazi se u morima diljem svijeta. Svakoga dana u more se baci do 12 milijuna tona otpada, dok u Sredozemno more dnevno dospije čak 730 milijuna tona otpada. U Jadranskom moru do 95 posto otpada čine plastika, staklo, metal i guma. Zastrašujuća je činjenica da danas morima plove cijeli otoci plastike.

Kroz 36 sati izravnih radionica s učenicima i niz popratnih aktivnosti, poput terenske nastave, posjeta muzejima, pomorskoj zbirci i sličnog, učenici su dobili cjelovito plavo obrazovanje. Prošireni su nastavni sadržaji iz kurikuluma i podignuti na višu razinu. Uskoro slijedi i posjet splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo – dodao je Marin.

Kroz ovaj projekt učenici su potaknuti na zajedničko rješavanje problema morskog otpada, posebno plastike i mikroplastike. Bavili su se stvarnim ekološkim izazovima, primjenjivali stečeno znanje u praksi te pomogli školi da se akreditira kao član mreže Plavih škola.

Najvažnija vrijednost ovog projekta jest edukacija mlađih generacija. Učimo ih kako pristupiti moru, kako ga sačuvati od onečišćenja te kako shvatiti da je ono ugroženo našim načinom života. Ključno je prenijeti im znanje o tome kako more pravilno vrednovati i zaštititi – zaključio je Marin.

U sklopu završne konferencije održan je i okrugli stol o plavom obrazovanju.