Kada AI postane zamjena za psihologa: „Ono što nam šteti motivira nas na korištenje“

Psiholog Mario Zulić upozorio je da sve više ljudi umjesto psihologa savjet traži od umjetne inteligencije jer je besplatna, uvijek dostupna i anonimna, ali opći modeli skloni su povlađivanju korisniku, što ranjivima može naštetiti, piše portal Zdravlje i ja.

ChatGPT ili Claude postali su dio svakodnevice. Neki im se obraćaju i vjeruju bez zadrške čak i kad imaju ozbiljne zdravstvene nedoumice, kao da razgovaraju sa živim stručnjakom.

Modeli su do određenog broja odgovora besplatni i udaljeni samo jedan klik. Psihoterapija nije svima jednako dostupna, a za nju postoje i liste čekanja.

„Stigma danas jest manja, no ona je i dalje prisutna, kod nekih pojedinaca u velikoj mjeri. Tako, ako je sramota ići k terapeutu, možda nije tolika sramota pričati s AI-jem, jer za to ionako nitko neće saznati“, kaže Zulić.

Umjetna inteligencija zapravo ne razumije korisnika. Riječ je o algoritmu istreniranom da odgovara na upite, pa na zahtjev može oponašati razgovor iz psihološke ordinacije.

Ono što nam šteti, to nam se sviđa

Zulić razlikuje modele napravljene posebno za mentalno zdravlje od općih poput ChatGPT-a. Prvi mogu biti korisniji od čekanja na terapiju, ali s malim do umjerenim učinkom. Opći modeli imaju problematične sklonosti i ograđuju se od odgovornosti za ono što korisniku napišu u tri ujutro.

Posebno upozorava na sikofantiju, pretjerano slaganje i ugađanje korisniku. Cheng i suradnici 2026. testirali su 11 vodećih modela. Kod običnih savjetodavnih pitanja modeli su osjetno češće odobravali postupke korisnika. Kod objava u kojima je zajednica jednoglasno presudila da je osoba pogriješila modeli su joj u 51 posto slučajeva rekli da nije kriva. Kad su upiti izričito spominjali manipulaciju, obmanu ili nezakonito ponašanje, modeli su postupak odobrili u 47 posto slučajeva. Tako AI kod nekih ljudi može produbiti štetne ideje, primjerice da su geniji ili središte neke zavjere.

„Ovaj mehanizam, po nekim autorima nazvan amplifikacijska spirala, jedan je od vodećih razloga za takozvanu AI psihozu (koja još nije prepoznata kao službena dijagnoza). Zanimljivo, u drugom dijelu istraživanja, na gotovo 2.500 sudionika, ljudi su upravo zbog ovoga preferirali takve modele, još jednom se pokazalo da upravo ono što nam šteti motivira na korištenje. Terapeut ponekad radi upravo suprotno od ovoga, propituje te po potrebi konfrontira klijenta s njegovom iskrivljenom percepcijom“, upozorava Zulić.

Najveći rizik imaju ljudi skloni psihozi i osobe u stanju manije jer im AI često ne proturječi, nego im učvršćuje nerealna uvjerenja. Ugroženi su i ljudi sa suicidalnim mislima, adolescenti te usamljeni i skloni izolaciji, kojima AI privremeno stvara iluziju odnosa, a dugoročno pogoršava stanje.

Psiholog ima profesionalnu odgovornost i mora se držati protokola, a modeli umjetne inteligencije nemaju nijedno od toga. Zbog razgovora s ChatGPT-om podnesene su tužbe protiv OpenAI-ja, među ostalima roditelja šesnaestogodišnjaka koji tvrde da je model poticao sinovljeve suicidalne misli.

Ipak, nije sve crno. Ako nekoga zanima što je panični napadaj, kojem se stručnjaku obratiti i što pomaže, AI može dati korisne informacije i biti prvi korak u razumijevanju stresa ili anksioznosti. I tada je, savjetuje Zulić, bolje koristiti modele namijenjene mentalnom zdravlju ili opće modele samo za informiranje i sljedeće korake.

Izvor: Zdravlje i ja

Foto: Privatna arhiva Maria Zulića