Banožić odgovorio kakav je vojnik poželjan u Hrvatskoj vojsci, treba li uvesti vojni rok i razgovara li s premijerom o rekonstrukciji Vlade

Ministar obrane Mario Banožić u intervjuu za RTL-u Danas u četvrtak je komentirao brojne aktualne teme, od rata u Ukrajini i strahu od prelijevanja sukoba u naše susjedstvo sve do toga kakav treba biti hrvatski vojnik, je li potrebno uvoditi obavezni vojni rok i koji su segmenti vojne opreme i naoružanja Hrvatskoj vojsci trenutno najpotrebniji.

Ministar je na početku odgovorio na pitanje treba li uvesti vojni rok.

“Vojni rok, kada pitate bilo koju ciljanu skupinu, dobit ćete različite odgovore. U vojsci promišljamo o sposobnosti države za obranu i na taj način prije svega razgovaramo o podizanju samog broja dragovoljnih ročnika koji pristupaju dragovoljno s ciljem razvoja vlastitih sposobnosti kojima će braniti državu”, kazao je ministar i dodao da moramo imati motiviranog vojnika, koji će razvijati svoje sposobnosti i ulagati u sebe, a i RH ulagati u njih.

S obzirom da je premijer ranije rekao ne vojnom roku, Banožiću je postavljeno pitanje hoće li premijer opet tako reagirati s obzirom na situaciju.

Najbolji je samovoljni vojni rok

“Treba imati motiviranog vojnika. Najbolje je kada imate toliko jaku promociju u društvu da muškarci i žene su ti koji samovoljno dolaze sa željom da rade i da se razvijaju. Tako je lakše upravljati razvojem vojske, njihovom obukom, ali ulaze i u profesionalne sastave i imate zadovoljnog vojnika koji će ulagati u sebe”, kazao je.

Na pitanje zašto trenutno nema dovoljno motiviranih ljudi za vojsku, Banožić je kazao da svake godine planiraju do 1000 vojnika te da je sigurno da će raditi na komunikaciji da se brojka poveća.

„Imali smo teze mnogih godina da nitko nije očekivao da bi se dogodilo stanje kakvo je danas, da u 21. stoljeću može doći do ratnog sukoba i da će se cijeniti znanje koje će počivati na vojničkim doktrinama”, kazao je.

Komentirao je i može li ova situacija dovesti do toga da se krene putem da vojni rok postane obavezan.

“Ono što moramo zaključiti je da pozicija od ’91. do ’95. ili 2007. kad se zamrznuo vojni rok i današnja pozicija kada je RH punopravna članica NATO-a nisu ista. Kao punopravna članica NATO-a, osim našeg profesionalnog i pričuvnog sastava, imamo određene mjere temeljem kojeg se uključuju zemlje partneri unutar NATO-a. Treba razmišljati ne samo o kvantiteti nego i kvaliteti vojnika”, kazao je.

Zašto se NATO ne želi miješati

Komentirao je i zahtjev Kijeva da se zatvori zračni prostor iznad Ukrajine te kazao da je razumljivo da se NATO ne želi miješati.

“Moramo cijeniti da ukrajinske kopnene snage mogu parirati ruskoj vojsci koja je brojnija i opremljenija, ali duh ukrajinskog naroda uz potporu oružja je pokazalo da može parirati. Snaga koja dolazi iz zraka može se rješavati protuzračnom obranom, ali kad bi se zračni prostor zatvorio bilo bi jače djelovanje kopnenih snaga. Razumijem Ukrajinu da to traži, ali nije članica NATO-a i da bi umješanost NATO-a stvorilo veće probleme”, kazao je.

Banožić je komentirao i postoji li strah da se sukob prelije u naše neposredno susjedstvo te što je s modernizacijom hrvatske vojske.

Modernizacija Hrvatske vojske

“Kada govorimo o regiji, obavještajna zajednica prikuplja podatke na dnevnoj razini, osluškujemo što se događa. Opasnost uvijek osjetite, prije svega u onome što bi se dogodilo kad bi se dogodilo. Mogu pohvaliti našu sigurnosno-obavještajnu agenciju jer vrijedno prikuplja podatke i predviđam određene protumjere. Kada govorimo o modernizacije Hrvatske vojske, cilj nam je da oformimo srednje pješačku brigadu, da osim Bradleyja nalaze se i drugi sustavi, jedan od njih je protuzračna obrana kratkog dometa i cilj je da se nabavi u periodu od 2023. do 2025. godine i da se ide na opremanje srednjeg dometa. Tu je razvoj radarskih sustava i dronova, jer kad vidite koliko dron može napraviti u ratovanju naravno da podupiremo i taj sustav”, kazao je Banožić.

Komentirao je i Plenkovićevo spominjanje rekonstrukcije vlade te je li siguran na svojoj poziciji.

“S premijerom razgovaram o ulaganju u Hrvatsku vojsku, daljnjem radu unutar Glavnog stožera i Ministarstva obrane, oblik rekonstrukcije nije bio tema”, kazao je Banožić.