Premijer Plenković: Ovo su izvanredne okolnosti, evo dokle ćemo subvencionirati cijenu energije

Hrvatska vlada će podržavati subvencioniranje i intervencije u cijene energije koliko god bude trebalo, izjavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković u Versaillesu prije samita Europske unije na kojem su ruska agresija na Ukrajinu i njezine posljedice postale dominante teme.

“Jučer (u srijedu) vlada je donijela paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, ukupno vrijedan gotovo pet milijardi kuna i mi ćemo podržavati taj proces subvencioniranja i intervencije koliko god bude trebalo”, rekao je premijer po dolasku na neformalni samit EU-a.

Na samitu na kojem će se razgovarati o ruskoj agresiji na Ukrajinu i njezinim posljedicama po Europu, među kojima je nesigurnost opskrbe energijom i visoke cijene energenata premijer je upozorio na “globalne okolnosti koje su zaista izvanredne”.

Vrtoglav rast cijena energenata

I zato “mislim da taj napor mora biti malo širi kako bi se umirio pritisak na građane”, izjavio je Plenković.

Plenković je rekao da će se na samitu razgovarati ne samo o diversifikaciji opskrbe energentima, nego da će se ući i u temu cijene energenata, koje su vrtoglavo rasle u odnosu na prošlogodišnje, od 500 do 700 posto.

Rekao je da se o limitiranju cijena energenata razgovaralo i na sastanku čelnika Europske pučke stranke, koji je prethodio samitu EU-a.

“Rat u Ukrajini ima ogromni učinak na rast cijena energije i jedna od tema bila je da se zajednički poduzmu napori kako bismo te cijene limitirali jer ako se ovako nastavi, dugoročno ćemo svi imati probleme”, rekao je Plenković.

Čelnici država članica EU-a okupili su se u četvrtak u Versaillesu na kojem će razgovarati o ruskoj agresiji na Ukrajinu i njezinim posljedicama po Europu.

“Ruska agresija predstavlja tektonsku promjenu u europskoj povijesti”, kaže se u nacrtu versajske deklaracije koju bi čelnici trebali usvojiti na sastanku.

Maksimalna podrška Ukrajini

“Pozicija Hrvatske je, a to sam jučer rekao ukrajinskom premijeru Denisu Šmihalu, da ih maksimalno podržimo kako bi taj proces bio što brži, a ujedno da damo političku težinu posebnim odnosima s Ukrajinom u ovim okolnostima, što može značiti intenziviranje političkog dijaloga o sigurnosnim i humanitarnim temama, što je njima najbitnije i što bi im pomoglo u ovoj teškoj situaciji u kojoj su žrtve agresije”, rekao je Plenković.

Obavezni vojni rok

Predsjednik Vlade RH rekao je i da Hrvatska ove godine ima najveći obrambeni proračun, možda i veći nego 90- tih godina, 7,2 milijarde kuna, da je donesena odluka o kupnji borbenih zrakoplova i oklopnih vozila Bradley.

“Investiramo u sve rodove Hrvatske vojske i s obzirom na tektonsku promjenu sigurnosne arhitekture, izgledno je da ćemo svi skupa izdvajati više i vjerojatno brže”, rekao je Plenković.

Na pitanje razmišlja li se o uvođenju obveznog vojnog roka, Plenković je rekao da se o tome još nije raspravljalo.

“Ono što je važno jest da nakon 24. veljače (početak ruske agresije na Ukrajinu) više ništa nije isto kao što je bilo. Poništeni su i razrušeni svi temeljni postulati međunarodnog poretka i prava. Vidjet ćemo, ta tema još nije bila raspravljana na bilo kojem formalnom tijelu institucija, niti vlade niti države”, rekao je Plenković.   (Hina)

Foto: fah/epa