Zagrebački holding lani izgubio vrtoglavih 794 milijuna kuna, uprava pokušala objasniti zašto

Na Zagrebačkoj burzi upravo je objavljeno konsolidirano godišnje izvješće Zagrebačkog holdinga koji je lani unatoč povećanju prihoda zabilježio gubitak od vrtoglavih 794 milijuna kuna. Donosimo detalje iz izvješća uprave:

Poslovna godina 2021. obilježena je brojnim izazovima za Zagrebački holding i povezana društva. Poslovanje Grupe bilo je izloženo snažnim utjecajima, kako vanjskim tako i unutarnjim, što je značajno utjecalo i na financijski rezultat poslovanja te je Grupa, unatoč rastu poslovnih prihoda za 251,7 milijuna kuna ili 6,7%, ostvarila gubitak u 2021. godini. Ključni negativni utjecaji vezani su uz nastavak negativnih efekata pandemije COVID-19, čiji su se efekti prelili na lance opskrbe i početak značajne makroekonomske pojave kao što je inflacija te zajedno s poremećajima na globalnom tržištu nabave plina utjecali na porast troškova energenata, uz generalni rast troškova nabave roba i usluga.

Velike promjene

Poslovnu godinu 2021. obilježile su i značajne promjene u strukturi upravljanja. Uz dvije promjene u samoj Upravi društva Zagrebački holding, krajem trećeg kvartala pokrenute su i promjene na razini podružnica i povezanih društava te su temeljem provedenih javnih natječaja odabrani direktori povezanih društava i voditelji ključnih podružnica. Financijski rezultat poslovanja za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. S ukupno ostvarenih 4,1 milijardi kuna prihoda i 4,9 milijardi kuna rashoda, Grupa Zagrebački holding završila je poslovnu 2021. godinu sa 794,1 milijuna kuna gubitka, što je za 324,8 milijuna kuna više u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na aktivnosti preispitivanja nadoknadive vrijednosti imovine, tijekom procesa izrade financijskih izvještaja za 2021. godinu, financijski izvještaji za 2020. godinu prepravljeni su u odnosu na inicijalno objavljene i to prvenstveno s osnove vrijednosnog usklađenja potraživanja prema društvima ZET i Zagrebački velesajam, potraživanja prema kupcima i zaliha. Također želimo istaknuti da je, uzevši u obzir jednokratne stavke u iznosu od 523 milijuna kuna, primarno vezane za troškove umanjenja vrijednosti imovine i rezerviranja za potencijalne obveze, ostvareni rezultat u 2021. godini za 15,7 milijuna kuna bolji u odnosu na prethodnu godinu, normaliziranu za prethodno navedene stavke ispravaka (163 milijuna kuna). Poslovni prihodi ostvareni su u iznosu od 4 milijarde kuna i, kako je prethodno napomenuto, veći su za 251,7 milijuna kuna ili 6,7%. U odnosu na prošlu poslovnu godinu, najveći porast bilježe prihodi od prodaje i distribucije plina za 238 milijuna kuna ili 24%, prihodi od održavanja čistoće i odvoza otpada za 30,9 milijuna kuna ili 8,5% i prihodi od prodaje lijekova koji su veći za 19,4 milijuna kuna ili 5,5%. S druge strane, najveći pad prihoda u odnosu na prošlu poslovnu godinu bilježi segment upravljanja i održavanja javnih cesta za 33,6 milijuna kuna ili 11,8%, zbog manje izvršenih radova za Grad Zagreb te smanjene potražnje za asfaltnim mješavinama na tržištu. Istodobno su porasli i poslovni rashodi, koji su u odnosu na 2021. godinu veći za 523,8 milijuna kuna ili 12,5%. Na ove troškove izravno se odrazila kriza na energetskom tržištu, što je utjecalo na više cijene plina za kategoriju kupca poduzetništvo.

Plinara preuzela kupce

Dodatno, Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. od 1. travnja 2021. godine preuzela je kupce koji koriste javnu uslugu opskrbe plinom na 11 novih distribucijskih područja te su porasle isporučene količine plina za 13,1%. S obzirom na navedene utjecaje, ukupni troškovi prodane robe porasli su za 384,4 milijuna kuna ili 38,5% u odnosu na prethodnu godinu (sa 997,7 milijuna kuna na 1,4 milijarde kuna). Također su porasli troškovi rezerviranja koji iznose 417,6 milijuna kuna i šest i pol puta su veći u odnosu na prošlu godinu. Troškovi rezerviranja su porasli prvenstveno s osnove rezerviranja za štetne ugovore kategorija kupaca poduzetništvo u plinskom segmentu poslovanja za iznos od 203 milijuna kuna te otpremnine zaposlenima i drugim vezanim troškovima u iznosu od 136,5 milijuna kuna, slijedom odluke o pokretanju programa zbrinjavanja viška zaposlenih.

Visoka razina duga

Zatečena akumulirana visoka razina duga uz nisku profitabilnost zahtijevala je hitne mjere kako bi se stabiliziralo poslovanje i osigurala dugoročna održivost te rast i razvoj. S tim ciljem, Uprava društva Zagrebački holding koja je preuzela upravljanje u drugoj polovici godine, pokreće proces restrukturiranja koji obuhvaća statusne promjene, ali i rezove koji su nužni kako bi se organizacija transformirala u agilnu organizaciju i samim time povećala njezina učinkovitost i efikasnost. U zadnjem kvartalu 2021. godine na razini cijele Grupe započet je proces organizacijskog restrukturiranja koji, među ostalim, obuhvaća reorganizaciju korporativnih funkcija – računovodstva, financija, kontrolinga, ljudskih resursa, nabave i drugih, s ciljem podizanja organizacijske učinkovitosti. Objedinjavanjem i optimizacijom korporativnih funkcija, od svibnja 2022. godine podružnicama se ostavlja njihova osnovna djelatnost (eng.“core business“), dok će se funkcionalna grupa korporativnih poslova obavljati kroz centralne organizacijske jedinice. Na potrebu za centralizacijom tih aktivnosti i smanjenjem troškova utjecali su razni čimbenici.

Višak od 797 radnika

Među ostalim, iskazani gubitak u poslovanju za 2020. te očekivani rezultati poslovanja za 2021. godinu, neučinkovitost organizacije opterećene prevelikim brojem izvršitelja, postojanje nepotrebnih organizacijskih jedinica i hijerarhijskih razina, nedovoljna učinkovitost i koordiniranost u procesima i aktivnostima, visoka razina birokratizacije, kao i nedovoljno transparentne linije odgovornosti i ovlaštenja. Posljedično, optimizacijom korporativnih funkcija na razini Grupe identificiran je višak od 797 radnika na radnim mjestima koja su obuhvaćena započetim procesom operativnog restrukturiranja. U skladu sa Zakonom o radu, krajem godine pokrenut je postupak savjetovanja sa sindikalnim partnerima o namjeravanom donošenju odluke o kolektivnom višku radnika u Zagrebačkom holdingu i povezanim društvima, radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za radom radnika. Postupak savjetovanja sa sindikalnim partnerima nastavljen je nakon izvještajnog razdoblja te se dovršetak cjelokupnog postupka očekuje krajem prvog polugodišta 2022. godine. Dugoročno, efekti provedenog programa zbrinjavanja kolektivnog viška radnika značajno će se odraziti na smanjenje troškova osoblja u narednim godinama.

Porast materijalnih troškova

Napravljeni su pomaci i u optimizaciji materijalnih troškova i usluga, tamo gdje je to bilo moguće. Ukupni materijalni troškovi veći su za 279 milijuna kuna ili 13,4% u odnosu na 2020. Najveća promjena odnosi se na prethodno navedeno povećanje troškova prodane roba uslijed rasta troška nabave plina. S druge strane, proaktivnim upravljanjem troškovi vanjskih usluga su manji za 98,3 milijuna kuna ili 12,7%. Također su smanjeni ukupni troškovi sirovina i materijala za 12,3 milijuna kuna ili 6,4% u odnosu na 2020., dijelom zbog manje izvršenih usluga za Grad Zagreb, ali i dijelom zbog provedenih mjera racionalizacije tih troškova. Istodobno su porasli troškovi utrošene energije i to za 3 milijuna kuna ili 2,6%, zbog znatnog povećanja cijena energenata na tržištu. U području gospodarenja otpadom, podružnica Čistoća pokrenula je niz inicijativa smanjenja troškova koji značajno utječu na rezultat poslovanja te je u 2021. godini ostvaren ukupni rezultat za 44,9 milijuna kuna bolji u odnosu na 2020. godinu. Ključni efekti postigli su se kroz korištenje biokompostane podružnice Zrinjevac za zbrinjavanje prikupljenog biootpada, ali i kroz ponovnu uspostavu procesa sortiranja i djelomične obrade glomaznog otpada u drugoj polovici godine, čime je smanjena količina glomaznog otpada kojeg je potrebno oporabiti (za 35,4 tisuće tona ili 44,8%). Dodatno, donošenjem novog Zakona o gospodarenju otpadom u srpnju 2021. godine, iznova se definira gospodarenje otpadom i provedba javne usluge te se stječu preduvjeti za uspostavu novog sustava naplate javne usluge u narednom razdoblju, što bi se trebalo pozitivno odraziti i na daljnji rast prihoda u ovom segmentu poslovanja.

Kako dalje?

Sveukupno gledano, iako je ostvaren negativan poslovni rezultat, aktivnosti i mjere započete u drugoj polovici prošle godine na tragu su ambicioznih ciljeva koje planiramo doseći u sljedećoj poslovnoj godini i kojima se planiraju preokrenuti višegodišnji negativni trendovi u poslovanju. Stabilizacija poslovanja podružnica i povezanih društava planira se ostvariti nizom mjera podizanja efikasnosti koje uključuju već najavljenu promjenu modela gospodarenja otpadom, smanjenje broja administrativnog osoblja, komercijalizaciju i prodaju neoperativne imovine, uspostavljanje efikasnijeg sustava kontrole naplate te usklađenje cijena usluga u tržišnim djelatnostima, poput najma komercijalnih objekata. Nadalje, proširenjem postojećih usluga i digitalizacijom poslovanja planira se dodatno smanjiti troškove, a istovremeno povećati kvaliteta i dostupnost usluga građanima. Unatoč zahtjevnom procesu povećanja učinkovitosti poslovanja, u 2022. godini planiramo pokrenuti i ciklus značajnih investicija, od kojih su za građane najvažnija ulaganja u vodoopskrbni sustav s ciljem smanjenja gubitaka na mreži, u osuvremenjivanje vozila i opreme podružnice Čistoća, ulaganja u IT opremu i softver te ostala ulaganja u unaprjeđenje kvalitete komunalnih usluga. Nastavit će se i razgovori s bankama oko definiranja optimalne strukture i vremenske dimenzije otplate, kako kratkoročnih tako i dugoročnih obveza prema financijskim institucijama. Zaključno, u 2022. godini provest će se stabilizacija poslovanja te ostvariti pretpostavke za daljnji razvoj Grupe koji će se manifestirati kroz povećanje kvalitete usluga i pristupa korisnicima, kroz uvođenje pravednijeg sustava gospodarenja otpadom te će se ujedno započeti i novi investicijski ciklus.