Hoće li divljanje inflacije usporiti hrvatski ulazak u eurozonu? Evo što misle Vujčić i Marić

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić iskazali su u srijedu optimizam po pitanju ispunjenja kriterija inflacije za ulazak Hrvatske u eurozonu, pri čemu je Vujčić rekao i da bi bilo čudno zahtijevati od zemlje nižu stopu inflaciju od one koja je trenutno u eurozoni.

Govoreći na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Marić je podsjetio da je Vlada prije nekoliko dana poslala u Bruxelles program konvergencije, pa se tako sada očekuje ocjena konvergencije i izvješća koja će objaviti ECB i Europska komisija, nakon čega bi trebalo uslijediti testiranje tzv. mastriških kriterija, pri čemu je najveći fokus na inflaciji.

Marić je napomenuo je da je prosječna inflacija u Hrvatskoj za prva tri mjeseca iznosila 6,3 posto, što je točno na razini prosjeka eurozone, a blago ispod prosjeka EU-a.

Mastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug.

Prema kriteriju iz Maastrichta, pojasnio je Marić, gleda se stopa inflacije u zadnjih 12 mjeseci, no ne u odnosu na prosjek svih, već tri zemlje s najnižom stopom inflacije. U praksi, to znači da bi stopa inflacije u Hrvatskoj smjela biti veća najviše za 1,5 postotnih bodova u odnosu na prosječnu stopu inflacije u tri zemlje Unije s najnižom inflacijom.

No, Marić je napomenuo da ta odredba sama po sebi nije toliko jasno i egzaktno definirana, već je ostavljena određena diskrecijska mogućnost Komisiji i ECB-u da neke od zemalja isključi iz izračuna, a što se primjerice dogodilo i 2014. godine.

Rekao je da ništa ne želi prejudicirati, no smatra i da europski partneri u potpunosti razumiju da ubrzanje inflacije u Hrvatskoj po ničemu ne odskače od situacije u Uniji. “Očekujući i podatke o inflaciji za travanj, ali gledano i na ono sve što je bilo prije (…) duboko vjerujemo da će Hrvatska ispuniti i taj preostali kriterij”, poručio je Marić.

Inače, ciljani datum za ulazak Hrvatske u eurozonu je 1. siječnja 2023. godine.

U izjavama nakon sjednice, Marić je rekao da se glavna zabrinutost građana oko eura odnosi na rast inflacije zbog zaokruživanja cijena “na više”, no i još jednom podsjetio da je inflatorni efekt od uvođenja eura kod sedam zemalja koje su ga zadnje uvele iznosio u prosjeku 0,2-0,4 postotna boda, jednokratno u prvoj godini.

S obzirom da Vlada prognozira ovogodišnji rast inflacije od 7,8 posto, to je puno više no što bi sam čin uvođenja eura mogao i trebao pridonijeti samoj toj inflaciji, rekao je Marić.

Podsjetio je i na obavezu dvojnog iskazivanja cijena, a važnom je apostrofirao i ulogu civilnog društva, odnosno udruga za zaštitu potrošača, koje bi se trebale aktivirati u praćenju cijena, a kako bi se spriječio “lov u mutnom” i neopravdano podizanje cijena.

Vujčić: Važnost članstva u eurozoni u vremenima krize

Guverner Vujčić je istaknuo da nikada do sada referentna vrijednost koju zemlja mora zadovoljiti kako bi ušla u eurozonu nije bila niža od prosjeka inflacije u samoj eurozoni. “Ako to bude tako, onda bi i Hrvatska trebala moći zadovoljiti kriterij jer bilo bi pomalo čudno zahtijevati od zemlje da ima nižu inflaciju od eurozone u koju ulazi”, izjavio je Vujčić.

Istaknuo je i važnost članstva u eurozoni u vremenima krize, jer ih je tako lakše prebroditi i posljedice su značajno manje. I zaostajanje Hrvatske u rastu u zadnjem desetljeću posljedica je toga što je u krizama padala značajno više no druge zemlje, rekao je Vujčić, također apostrofirajući da samo uvođenje eura neće predstavljati značajan dodatni inflacijski pritisak.

Upitan o tome gdje će se nakon uvođenja eura skladištiti kovanice kuna, Vujčić je rekao da će to dogovoriti s Ministarstvom obrane i da će biti pronađeno rješenje, koje će se znati nakon što će se i do kraja utvrditi način pohrane.

Postoje dvije varijante – jedna je korištenje postojećih kapaciteta, a druga izgradnja novih, rekao je Vujčić, odgovorivši i da je vojarna Croatia jedna od mogućih lokacija.

Vujčić je izvijestio i da su probni otkovi kovanica eura s nacionalnom stranom koje su ranije odobrene, već napravljeni, a nakon očekivane odluke u srpnju trebalo bi se krenuti i s punom proizvodnjom.  (Hina)

Foto: fah