Plenković: Naftni embargo osujetit će ruski ratni stroj. Milanović: Putin će se samo nasmiješiti. Tko je u pravu?

Europa uvodi šesti paket sankcija protiv Rusije, a ovoga puta riječ je o mjerama koje bi najviše do sada trebale pogoditi ratni stroj ruskog predsjednika Vladimira Putina. I dok hrvatski premijer Andrej Plenković govori da se invazija na Ukrajinu financira iz ruskog državnog proračuna te da će embargo na izvoz nafte nanijeti veliki udarac Putinu, predsjednik Republike Zoran Milanović smatra da će se ruski predsjednik samo nasmiješiti jer sankcije ne funkcioniraju te dodaje da će najveći račun platiti građani Europe.

Tko je od naših tradicionalno suprotstavljenih najviših dužnosnika u pravu?

Novi paket sankcija bloka predviđa trenutnu zabranu 75 posto europskog uvoza ruske nafte, što će porasti na 90 posto do kraja ove godine. Djelomični embargo uveden je kako bi se Mađarskoj i drugim zemljama bez izlaza na more omogućio nastavak uvoza ruske nafte putem naftovoda.

Prema podacima analitičke kuće Rystad Energy koje prenosi Reuters, EU uvozi između 3 i 3,7 milijuna barela ruske nafte Urals dnevno. Ta je nafta jeftinija od Brent nafte koju će Europa uvoziti zbog sankcija Rusiji.

Zamjena 75 posto toga s Brentom po cijeni od 120 dolara po barelu podrazumijevala bi dodatne troškove od najmanje dvije milijarde dolara mjesečno. To je, dakle, iznos koji će platiti građani Europe.

No, hoće li Putin doista zadržati osmijeh na licu?

Ruski izvoz sirove nafte i kondenzata iznosio je 110 milijardi dolara, što je više od petine ukupnog prihoda Moskve od izvoza robe u 2021. Iako se nafta može lakše otpremiti drugdje od plina, Rusija će se boriti da u potpunosti nadomjesti izgubljeni izvoz iz EU. Indija je kupovala rekordne količine snižene ruske sirove nafte, ali već radi svoje rafinerije veće od službeno navedenih kapaciteta, kažu analitičari RBC-a. Kina tek treba povećati uvoz, ali njezino gospodarstvo je manje živahno nakon opsežnih blokada uslijed Covid restrikcija. A embargo EU će obeshrabriti neruske tankere da prevoze moskovsku naftu.

Rusija bi mogla zarađivati ​​najmanje 8,1 milijardu dolara mjesečno izvozom tri milijuna barela dnevno u EU po trenutnim cijenama nafte Urals. Analitičari Rystad-a kažu da bi Moskva u najboljem slučaju mogla preusmjeriti milijun barela koji su prethodno bili namijenjeni EU, što implicira da će se izvoz od tri milijuna barela brzo smanjiti na samo 1,75 milijuna barela. To pak znači gubitak prihoda od najmanje 3,4 milijarde dolara mjesečno u početnoj fazi embarga, ili nešto više od 40 posto procijenjenih mjesečnih prihoda Moskve od izvoza u EU, pokazuju izračuni Breakingviewsa. Taj bi gubitak mogao porasti na najmanje 4,5 milijardi dolara mjesečno nakon što stupi na snagu puna zabrana EU-a. Naftni embargo EU-a tako će više naštetiti Rusiji nego Europi, zaključuje se u analizi Reutersa.