Zašto je Oluja točka na “I” hrvatsko-srpskih odnosa i tko je prijetio istrebljenjem Hrvata

”Oluja je bitna zbog završnog značaja. S njom je mučna epizoda koja je trajala četiri godine privedena kraju. Riješeni su hrvatsko-srpski odnosi. Nažalost, na takav način, ali to je bio srpski izbor, ne hrvatski”, zaključuje povjesničar Davor Marijan i autor “povijesne biblije” knjige Domovinski rat te dodaje da odnosi između Srbije i Hrvatske teško mogu napredovati dok je na čelu Srbije ratni huškač i deklarirani četnik Aleksandar Vučić. 

“Na operaciju Oluja možemo gledati minimalno iz dvije perspektive, jedna je u kontekstu Domovinskog rata. To je operacija kojom je rat u Hrvatskoj praktično priveden kraju, a i rat zapadno od Drine, kako ja to volim reći, također je skoro priveden kraju. Bile su još nakon toga dvije-tri operacije koje su slijedile nakon toga, ali ipak u drukčijim strategijskim okolnostima. U širem kontekstu, u kontekstu 20. stoljeća, Oluju možemo gledati kao na dio srpsko-hrvatskih odnosa i s njom je završeno jedno stoljeće teških odnosa koje je počelo 1902. s člankom koji se zove ”Srbi i Hrvati”, koji je napisao Nikola Stojanović, a koji je izazvao reakcije u Zagrebu. Znači 1902. objavite u Zagrebu članak kojim poručujete Hrvatima da ćete ih istrijebiti – doslovno. Temeljno obilježje modernog političkog srpstva jest neprihvaćanje samostalne hrvatske države, negiranje hrvatstva. U tom kontekstu Oluja je stavila točku na tim odnosima. Zato je ona uvijek kontroverzna kod Srba i na to se ne treba previše osvrtati”, objašnjava kontekst operacije Oluja Marijan, a prenosi portal Hrvatska povijest.

Foto: Hrvatski vojnik