Hoće li hrvatskom gospodarstvu presuditi burzovni špekulanti ili će Vlada pronaći rješenje

Tržište električne energije organizirano je tako da najskuplja jedinica u pogonu (a čiji je angažman nužan kako bi proizvodnja bila jednaka potrošnji) određuje cijenu električne energije, izjavio je u intervjuu za tportal Dražen Balić, voditelj odjela za proizvodnju i tržišta energije u Energetskom institutu Hrvoje Požar.

U mjesecima kad cijena struje za gospodarstvo divlja, kad su računi viši i do tri puta, podatak o načinu formiranja cijene električne energije je šokantan. Dakle, proizvedeš li svega pet posto struje na skupi ruski plin, cijena će se formirati po tome.

Tvrtke najavljuju smanjenje proizvodnje, odustaju od planiranih investicija, predviđaju pad BDP-a zbog cijena energenata. Od Vlade traže da se osim građanstvu, ograniči i cijena struje za poduzetnike i to na 150 eura po megavatu od 1. kolovoza ove godine do 31. prosinca 2023.

Nevjerojatno je da Hrvatska sama proizvodi 75 posto struje za svoje potrebe. Od toga je gotovo 50 posto iz hidrocentrala, nešto više od deset posto stiže od vjetra itd.

I kad posegnemo za uvozom, evo struje iz Krškog, a tamo smo vlasnici 50 posto nuklearke.

Poduzetnici ne žele ovisiti o burzovnim špekulantima zbog kojih je u pitanju proizvodnja i opstanak tisuća radnih mjesta.

Zato u HEP-u trljaju ruke. Nikad veći prihodi, samo je lani inkasirano 17 posto više nego 2020., nikad više keša u blagajni, a i plaće gotovo 20.000 zaposlenih prate inflaciju.

Što će učiniti hrvatska Vlada? Ne može dopustiti krah gospodarstva jer se “cijena struje formira na temelju najskuplje jedinice u pogonu”. Do jeseni nema još puno vremena.