Svjetski dan zaštite okoliša: Važnost očuvanja našeg planeta i uloga Hrvatske

Prije točno 50 godina, na Konferenciji Ujedinjenih naroda usvojen je Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). Zahvaljujući tome, 5. lipnja slavi se diljem svijeta kao Svjetski dan zaštite okoliša, dan posvećen podizanju svijesti o važnosti očuvanja našeg planeta.

Dugogodišnje ljudsko djelovanje ostavilo je neizbrisive tragove na okoliš, a popravak učinjenog nije jednostavan niti kratkoročan zadatak. Države širom svijeta donose različite mjere, ulažu u zaštitu okoliša i potiču odgovornije ponašanje. Ukupne investicije u zaštitu okoliša u Hrvatskoj u 2020. iznosile su 2,9 milijardi kuna. Iako je to smanjenje za 2,1% u odnosu na 2019., u odnosu na 2018. bilježi se povećanje od 6,8%. Prema podacima Eurostata, prihodi od poreza na okoliš u 2020. na razini Europske unije činili su 5,6% ukupnih poreznih prihoda, dok je u Hrvatskoj taj udio iznosio 8,9%.

Posebna pažnja pridaje se potrošnji energije i korištenju obnovljivih izvora. Svakodnevno se u svijetu koriste ogromne količine energije, kako u industrijama, tako i u kućanstvima. Korištenje obnovljivih izvora energije važan je korak prema dugotrajnijem rješenju za očuvanje planeta. Prema posljednjim podacima za 2020. godinu, 31,0% energije u Hrvatskoj dolazi iz obnovljivih izvora, dok je na razini Europske unije taj udio iznosio 21,1%.

Moderni svijet svakodnevno se bori s nagomilanim otpadom. U Europskoj uniji u 2020. godini proizvodilo se 505 kg komunalnog otpada po stanovniku, dok je u Hrvatskoj prosjek bio manji i iznosio je 418 kg po stanovniku. Recikliranje je ključna aktivnost koja može pomoći okolišu. U EU se 2020. recikliralo 47,8% komunalnog otpada, dok je u Hrvatskoj ta brojka iznosila 34,3%.

Posebno se naglašava važnost recikliranja biootpada. U 2020. godini u Europskoj uniji recikliralo se 90 kg biootpada po stanovniku, dok je u Hrvatskoj ta brojka iznosila 23 kg po stanovniku.

Recikliranje je dobar početak, ali postoje i drugi važni koraci. Korištenje vozila s nultom emisijom, koja su u EU 2020. činila 5,3% svih novoregistriranih osobnih automobila, primjer je jednog od njih. U Hrvatskoj je taj udio iznosio 1,5%.

Mnogima su prva pomisao na zaštitu okoliša golema prirodna bogatstva i šumske površine. Svaka zemlja, uključujući Hrvatsku, ponosi se svojim netaknutim prostranstvima koja su dom tisućama biljaka i životinja. U 2020. godini više od trećine (37,8%) ukupne površine Hrvatske bilo je zaštićeno područje, dok je na razini EU taj udio bio 26,4%.

Grad Zadar, poput mnogih drugih urbanih sredina, suočava se s izazovom nedostatka zelenih površina. Iako je Zadar prepoznat po svojoj kulturnoj baštini i prirodnim ljepotama, potrebno je više ulagati u stvaranje i održavanje parkova i zelenih površina unutar samog grada. To ne samo da poboljšava kvalitetu zraka i života građana, već i doprinosi borbi protiv klimatskih promjena.

Imajući na umu sve navedeno, važno je da svatko od nas doprinese zaštiti okoliša kroz male, ali značajne korake. Bilo da se radi o recikliranju, korištenju obnovljive energije ili sadnji drveća, svaka akcija je važna. Počnimo već danas i zajedničkim naporima osigurajmo održivu budućnost za naš planet.