Vrgadinska kultura u Zadru: Glazba, ples i stari običaji

Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar predstavio je na Narodnom trgu KUD Skuti Materini iz Vrgade. KUD Skuti Materini predstavio se glazbeno-plesnim tradicijskim programom, starim vrgadinskim napjevima i vrgadinskim kolom.

“KUD Skuti Materini datira od 2011. godine i trenutno imamo 16 članica. Naš zadatak i osnovna funkcija su njegovanje tradicije te materijalne i nematerijalne baštine otoka Vrgade, kao i promocija te baštine. Želimo da svi vide kako je naš otok drevan i bogat kulturom te koliko je vrijedan dio našeg kulturnog identiteta,” kazala je Maja Punoš Rebić, članica KUD-a Skuti Materini.

Ovo kulturno-umjetničko društvo za sada čine same žene.

“Nije tako bilo na početku, ali izgleda da su se naši muškarci malo prestrašili. Ne znam čega, jer su naše članice predivne i prelijepe, no oni su i dalje naša logistika. Kad god organiziramo naše tradicionalne manifestacije, poput Vrgadinskih užonci, naši muškarci su uvijek uz nas. Organiziramo velik broj kulturnih manifestacija te se volimo pohvaliti da smo svojevrsna mala turistička zajednica našega otoka, jer su ove vrijedne dame zaslužne za sve kulturne manifestacije na Vrgadi,” dodala je Punoš Rebić.

Naša zemlja bogata je tradicijom i kulturnom poviješću koja je vidljiva u svakom njezinom kutku kroz stare običaje i naravno narodne nošnje.

“Nošnja se sastoji od fuštana, traverša, košulje, pasice i umetka. Nismo znali kakva je originalno bila vrgadinska nošnja, no naša osnivačica Vilma Mileta prije 11 godina svojim je trudom saznala kako je izgledala. Na temelju tih saznanja šili smo, dodavali i izbacivali dijelove dok nismo dobili pravi proizvod. Pomogla nam je i gospođa Rada Rastić koja nam je dala skicu nošnje svoje bake iz 1905. godine, što nam je bila osnova za početak,” istaknula je Mirjana Punoš, članica KUD-a Skuti Materini.

Posebnost Dalmacije i njezinih otoka je izvorni govor kao i napjevi koje se nastoji oteti zaboravu prenoseći se generacijama.

“Ništa nije bilo posebno zapisano, već smo informacije skupljale od kuće do kuće. Prvo nismo znale ni pjevati pa su nas učile starije žene. Kasnije su nam se priključile i povratnice iz SAD-a, Mira i Mare, kojima je od mladih dana ostao vrgadinski govor. To je bilo jako bitno jer smo mi uglavnom nevjeste te smo uz njihovu pomoć usavršile melodiju vrgadinskih napjeva,” dodala je Mirjana Punoš.

Ovom prilikom predstavili su i tradicijske obrte: predenje vune, pletenje vunenih čarapa, kukičanje, a prikazali su i stari vrgadinski kolač od suhih smokava.