Stari majstori protiv moderne tehnologije: Zašto su antički vodovodi bili učinkovitiji?

Suho i vruće ljeto ove godine donijelo je značajne probleme u vodoopskrbi. Turistička sezona dodatno opterećuje sustav, a često se događaju situacije u kojima dijelovi grada i okolice ostaju bez vode ili imaju vodu, ali na kapaljku. Problemi su brojni, a iz Vodovoda ističu učestale krađe vode, gubitke pri dopremanju i nekontroliranu potrošnju.

Pitanje koje si postavljamo u 21. stoljeću glasi: kako je moguće da je vodoopskrba prije gotovo 2000 godina na našim prostorima bila puno kvalitetnija? Svjedočanstvo tome je otkriće ostataka antičkog vodovoda koji je vodu iz Vrane do Zadra dovodio – zamislite – uz minimalne gubitke. Čini se da su antički inženjeri bili bolji majstori od današnjih.

“Kažu da su gubici tada vjerojatno bili manji od današnjih, ne samo ovdje u Zadru, već u mnogim gradovima koji danas gube i po 60 posto vode. Zamislite da ste tada gubili toliko vode nakon što ste desetak godina potrošili na gradnju. Bila bi to katastrofa. Danas imamo različite premaze, a tada se stavljala hidraulična žbuka koja je na mjestima bila i tridesetak centimetara debela, na koju je dolazio sloj fine žbuke i lijepo mljevene cigle s najsitnijim pijeskom i gašenim vapnom. Bilo je to kao da ste, da povučem paralelu, danas stavili knauf ploče,” kazao je arheolog Smiljan Gluščević.

Dok su stari Rimljani vodu iz oko 40 kilometara udaljene Vrane do grada dovodili kanalima koji su pratili nagib tla uz minimalan gubitak, današnji graditelji, čak i uz pomoć gotovo svemoćne mehanizacije, ne mogu nadmašiti antičke graditelje i njihovu stručnost. Kako to objasniti ljudima koji usred toplinskih valova nemaju vode i s razlogom negoduju? Tekuća voda u domu za njih postaje luksuz.