Opstanak Jadrana: Kako ćemo zaštititi naše more u eri klimatskih promjena?

S ciljem osvještavanja šire društvene zajednice o utjecaju klimatskih promjena na Jadransko more, na zadarskom Sveučilištu održan je peti znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora. Na skupu su se razmatrali negativni utjecaji – od djelatnosti čovjeka do klimatskih promjena – na ekosustav Jadranskog mora.

Skup je bio namijenjen znanstvenicima i široj stručnoj javnosti koja se bavi problematikom klimatskih promjena. Posljednja četiri skupa bila su održana na Krku, no s obzirom na povećanje broja sudionika i izlaganja, ove godine preselili smo ga u Zadar. Sve smo više svjesni klimatskih promjena, a na ovom interdisciplinarnom skupu svima pružamo priliku da iznesu svoja saznanja i spoznaje te da vidimo na koji se način možemo prilagoditi klimatskim promjenama i što možemo učiniti da svojim aktivnostima dodatno ne pogoršavamo stanje, već da kroz raspravu dođemo do zaključaka i prijedloga koje ćemo uputiti vlastima, kazao je predsjednik organizacijskog odbora Tomislav Šarić.

Da je situacija problematična, potvrdio je i ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić.

“Zaista moramo aktivno raditi na cijelom nizu mjera iz brojnih sektora kako bismo smanjili pritisak na more i obnovili neke njegove dijelove. Jedan od naših prioriteta je zaštita hrvatskog dijela Jadrana do 30 posto površine, a u ovom trenutku zaštićeno je tek 12-13 posto”, rekao je Duplić.

Klima se mijenja, a more to itekako osjeti. Osim porasta nautičkog turizma, zbog čega raste pritisak na more, znanstvenici pronalaze i nove životinjske vrste, među kojima su i invazivne, pa će biti potrebna prilagodba.

“Iz iskustva drugih država, koje su prije nas doživjele pritisak invazivnih vrsta, vidimo da su morale prilagoditi svoju ribolovnu flotu i ribolovne alate. Prilagođavale su čak i osnovne svakodnevne navike, što ćemo morati učiniti i mi, no to je sasvim uobičajeno jer je prilagodba put uspjeha. Ako se ne prilagodite – nestajete. Bitno je da svojim aktivnostima dodatno ne narušavamo ionako ugrožene ekosustave”, dodao je Šarić.

Problem je tu, za sprječavanje je kasno, no svaka promjena počinje od nas samih.

“Jedan od većih problema s kojima se susrećemo jest plastika u moru. Ona dominantno dolazi s kopna u more te bismo trebali biti odgovorni u korištenju bilo kojeg proizvoda, a posebno pri njegovom odlaganju. Trebamo koristiti prava mjesta, prava odlagališta, a ne jednostavno bacati plastiku u okoliš, bez razmišljanja o tome gdje će ona kasnije završiti. To je korak koji svatko od nas može poduzeti”, dodao je Duplić.

Jadransko more prirodni je resurs neophodan za život, kako morskih organizama tako i čovjeka. Promjene koje se događaju imaju utjecaj na gospodarstvo i kvalitetu života te se provođenje aktivne zaštite nameće kao nužnost i jedino rješenje koje omogućuje daljnji održivi razvoj.