
Zelene mape Donatovog grada: Rimski katastar otkriva prošlost i oblikuje budućnost Zadra
desk
17. listopada 2024.
U organizaciji Hrvatskog geografskog društva i Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru održano je predavanje na temu “Zadarska arheološka baština – prijedlog valorizacije održivosti rimskog katastra”.
To podrazumijeva da je Zadar, uz sam Poluotok, oduvijek imao svoj teritorij, svoj ager, zbog kojeg je opstao tisućama godina. Riječ je o ogromnim zelenim površinama koje su na taj način funkcionirale sve do iza Drugog svjetskog rata, što je i razlog zašto se kaže da idemo “u grad” kada idemo na Poluotok. Zbog dugotrajne rimske agrarne podjele i njezine kontinuirane funkcije, ona je ostala unutar glavnih gradskih komunikacija. To je glavna priča koju bi, prema mojem mišljenju, trebalo valorizirati i približiti široj javnosti i građanima Zadra. Postoji mogućnost da se građani uključe svojim pričama i fotografijama, što bi nam dalo dodatne informacije o tome kako je grad izgledao prije nego što je krenula intenzivna urbanizacija, pogotovo u zadnje vrijeme kada se zelene površine sve više smanjuju – kazala je predavačica Josipa Baraka Perica.
Valorizacijom održivosti rimskog sustava katastarskih podjela otvaraju se brojne mogućnosti za novu prepoznatljivost grada i njegove arheološke baštine.
“Cilj je prebaciti fokus sa stare gradske jezgre na prostor ‘izvan grada’ i stvoriti koheziju između kvartova, kako bi ljudi počeli živjeti sa svojim prostorom. Kada imaju više informacija o tome, ljudi to više cijene, i mislim da bi se tu mogla stvoriti vrlo dobra kvartovska priča,” dodala je Baraka Perica.
U ovaj projekt uključeno je više odjela iz različitih znanstvenih područja – arheologije, geografije i informacijskih znanosti Sveučilišta u Zadru, u suradnji sa Sveučilištem iz američkog Maina.

