
Blagdan Sveta tri kralja: Jedan od najstarijih katoličkih blagdana i njegove simbolike
Sveta tri kralja, poznat i kao Bogojavljenje ili Vodokršće, jedan je od najstarijih katoličkih blagdana, obilježen 6. siječnja. Ovaj blagdan temelji se na događajima iz Evanđelja po Mateju, prema kojem su tri mudraca, vođena betlehemskom zvijezdom, stigla iz dalekih zemalja kako bi se poklonila novorođenom Isusu.
Simbolika mudraca i njihovih darova
Mudraci, nazvani i “magoi”, u kršćanskoj tradiciji predstavljaju ljude tražitelje istine. Smatra se da su potekli iz Perzije i bili učeni zvjezdoznanci koji su tumačili znakove u prirodi. Prema predaji, darovali su Isusu zlato, tamjan i smirnu – simbolizirajući njegovo kraljevsko dostojanstvo, božanstvo i smrtnost.
U 3. stoljeću teolozi Origen i Tertulijan doprinijeli su stvaranju slike o trojici kraljeva. Imena Gašpar, Melkior i Baltazar povezana su s prikazima u srednjovjekovnim umjetničkim djelima. Njihova simbolika proširena je na tri tada poznata kontinenta – Aziju, Afriku i Europu – kao poruka da se cijeli svijet treba pokloniti Kristu.
Povijest i običaji
Blagdan Bogojavljenja datira iz 3. stoljeća, a svoj je status službenog crkvenog blagdana dobio sredinom 4. stoljeća. U hrvatskoj tradiciji Sveta tri kralja označavaju završetak božićnog vremena. Nakon Drugog vatikanskog sabora, božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, kada se slavi Isusovo krštenje.
Na ovaj dan posebno je raširen običaj blagoslova vode, kuća i obitelji. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj nekad se prakticirao tzv. “križec”, prigoda kada bi svećenik blagoslovio dom, a obitelj ga počastila jelom i pićem.
Relikvije i značaj
Prema tradiciji, nakon smrti tri kralja njihove su relikvije prenesene u Carigrad, zatim u Milano, a danas se čuvaju u katedrali u Kölnu. Blagdan Sveta tri kralja simbolizira objavu Boga svim narodima i povezanost ljudi u slavljenju Isusova rođenja.
Svečane mise i živopisni običaji diljem svijeta i dalje podsjećaju na univerzalnu poruku ovog značajnog blagdana.
FOTO: Pixabay

