Divlja odlagališta niču diljem Zadra, građani ogorčeni, a počinitelji nekažnjeni

Grad Zadar već se godinama bori s problemom ilegalnih odlagališta otpada. Još jedno takvo nastalo je na samom izlazu s Novog Bokanjca, gdje su brojni neodgovorni pojedinci pronašli mjesto za iskrcaj svega onoga što im više ne treba.

Najviše je otpada od građevinskog materijala, a među njime je mnogo sporo razgradivih predmeta koji imaju snažan i dugotrajan štetan učinak na okoliš. Po principu domino efekta, otpad se nekontrolirano gomilao i danas pogled ne može obuhvatiti svu količinu smeća.

A da onima koji otpad dovoze ništa nije sveto, svjedoči i gospodin Krizman. Dio terena koji se pretvorio u deponij nalazi se u njegovu vlasništvu, no on u ovoj situaciji – ne može ništa.

„Svašta se dovozi, jedan dan su čak dovezli voće i kosti od velike ribe. Ljeti se od smrada i ptica nije moglo prići, pa sam sve morao prekriti zemljom. Problem postoji i u susjednoj ulici. Ružno je to vidjeti. Sjećam se kako je bilo prije rata, nigdje nisi mogao vidjeti ni papirić, no nakon rata svi su ovdje počeli voziti smeće. Ukazivao sam na problem, no ljudi bi se počeli svađati, pa sam odustao. Skrenuo sam pozornost i Eniju Meštroviću, a on mi je kazao da uslikam počinitelja, pa će se tek tada krenuti s rješavanjem problema. Ti ljudi dolaze noću, iskipaju smeće i naprave nered. Čuo sam da to rade čak i tvrtke, jer su viđena vozila s natpisima,“ kazao je Fedor Krizman.

Provedba mjera gospodarenja otpadom i njihova kontrola pod ingerencijom su Grada Zadra. U komunalnom odjelu godinama se bore s ilegalnim odlagalištima, no rezultat je uvijek na strani onih koji otpad nepropisno odlažu.

„Nakon što smo spriječili odlaganje otpada u park-šumi Musapstan, neodgovorni pojedinci počeli su ga odbacivati po rubnim dijelovima šume. Javne površine u našoj nadležnosti nastojimo nadzirati i održavati, a jedna od sljedećih akcija planirana je za Dan planeta Zemlje, 22. travnja. No, vlasnici bi jednako tako trebali voditi brigu o svojoj imovini i spriječiti odlaganje otpada na vlastitim česticama,“ istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Robertino Dujela.

Gospodin Krizman svjedoči kako se otpad mahom dovozi tijekom noći te da zbog učestalih prijetnji počinitelja ne može spriječiti njihovo iskrcavanje na svojoj zemlji. Najučinkovitiji način borbe protiv ovakvih situacija bilo bi postavljanje nadzornih kamera, no i tu postoji problem – financijska ograničenja proračuna.

A kazne?

„Ako je počinitelj fizička osoba, kazne nisu toliko visoke te ih izriče komunalni redar. No, ako je počinitelj pravna osoba, tada kazne izriče Inspektorat i one iznose stotine tisuća nekadašnjih kuna,“ dodao je Dujela.

Većina počinitelja vodi se logikom „zašto platiti, kad mogu otpad izbaciti negdje drugdje“. Prema svemu sudeći, ova praksa mogla bi se nastaviti i dalje, jer Grad posljednjih mjeseci teško izlazi na kraj i sa svakodnevnim, preskupim prikupljanjem komunalnog otpada. Problem ilegalnih odlagališta još je kompleksniji i zahtijeva sustavno rješenje.